NOSTALGIJA

Župljani kapelice Sv. Fabijana Sebastijana: Želimo natrag našu staru drvenu kapelicu

'Dobro se sjećam polnoćki u Letovaniću i proslave Božića. Pripreme su trajale danima. Kitili smo crkvu, unosili bor, čistili okoliš, žene su peglale oltarsko ruho'
 CROPIX

Drvena kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana u Letovaniću ljepotica je tog opjevanog pokupskog sela nedaleko od Siska. Smještena na obali Kupe i dobro učuvana, najveća je među desetak drvenih kapelica Pokuplja i lekeničkog kraja. Vrlo je prostrana pa u nju za najveće mise stane i tristo vjernika.

Do prije tridesetak godina kapelica u Letovaniću bila je središnja crkva župe Žažina, u koju spada i Letovanić. Kada je žažinska velika zidana crkva obnovljena, u nju su se preselili i glavni crkveni obredi.

Izgubljena tradicija

Letovanić i njegova drvena kapelica tada su izgubili i tradaciju polnoćke. No, ne i tradiciju slavljenja Božića i okupljanja.

- Dobro se sjećam polnoćki u Letovaniću i proslave Božića. Pripreme su trajale danima. Kitili smo crkvu, unosili bor, čistili okoliš, žene su peglale oltarsko ruho.

Partijski drugovi

Prvi je dolazio zvonar, koji je rano pozivao na jutarnju molitvu, a i po sat vremena prije mise crkva se počinjala puniti. Dolazili smo u nošnjama, pjevali smo stare narodne božićne pjesme, a sve su nas pratili tamburaši - prisjeća se prof. Božidar Škofač, koji u susjedstvu kapelice živi u dobro očuvanom drvenom čardaku u kojem je uredio najveći etnomuzej pokupskoga kraja.

- Dolazili su na polnoćku - prisjećaju se Božidar Škofač i njegova kuma Barica Čavlović (66), aktivna članica KUD-a Poculica. Stajali su otraga ili na korušu i gledali tko je na polnoćki i koje pjesme pjevamo. Sada zapravo mislimo da im je to bio izgovor pred partijskim drugovima da dođu na polnoćku i božićnu misu, a da ne stradaju od partijskih kolega.

S obnovom crkve u Žažini, kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana izgubila je na službenoj crkvenoj važnosti, ali nije izgubila svoje mjesto u srcima Letovanaca. Sada se u kapelici održava najmanje jedna misa tjedno. Kapelica je puna kada su proštenja, na Bartolovo, na Nevinu dječicu, na blagdan svetih Fabijana i Sebastijana. U kapelici posljednjih godina nema polnoćke i mise na sam Božić, jer nema slobodnog svećenika koji bi ih služio. Letovanci su tužni zbog toga.

Župnik u Letovaniću Mladen Vidak župnik je u čak četiri župe u Pokuplju: u Žažini, Maloj Gorici, Starom Farkašiću i Šišincu. Nema vremena za polnoćke u kapelicama, pa tako ni za polnoćku u Letovaniću. No, jedna božićna tradicija ipak je ostala. Središnja proslava Božića u Letovaniću održava se 28. prosinca na blagdan Nevine dječice. U Letovaniću tog dana počinje blagoslov kuća i na prijepodnevnoj misi se u kapelici okupi cijelo mjesto. Slave Božić.

U narodnim nošnjama

Pripreme za slavlje počinju danima prije Božića i satima prije same mise. Uvježbaju se pjevači i tamburaši, vade se narodna nošnja i svečana odijela. Prva u crkvu stiže zvonarka Milena koja otključava, pali svjetla, svijeće, zvonom poziva na misu. Potom stižu vjernici. Okupljaju se oko crkve, pjevaju, čestitaju Božić, svira se, a ponekad i zapleše. Božićne pjesme na misi pjevaju članovi KUD-a Poculica, prate ih tamburaši. Stara kapelica ne može primiti sve Letovance koji tog dana dolaze na misu.

Kipovi svetaca

Tradicionalno se na polnoćku ili božićnu misu dolazilo u narodnim nošnjama. Tako je i sada. Kad već nemaju polnoćku u svojem selu, Letovanci masovno, neki i u narodnim nošnjama, dolaze na polnoćku u crkvu Sv. Vida u Žažini. Tada sviraju letovanski tamburaši.

Još se više vjernika okupi na misi na blagdan Sv. Fabijana i Sebastijana, koji se svake godine slavi 20. siječnja. Sve je i tada još uvijek u znaku Božića i Nove godine. Crkva je još uvijek okićena. Istoimenoj kapelici u Letovaniću tada osim Letovanaca i njihovih potomaka po svijetu hodočaste i potomci Hrvata iz Janjeva, koji sada uglavnom žive u Zagrebu. U pradomovini su slavili svete Fabijana i Sebastijana, a u novoj su domovini nastavili tradiciju: slave svete Fabijana i Sebastijana, ali u Letovaniću. Hodočaste u Pokuplje na velike blagdane, pomažu u uređenju i obnovi drvene ljepotice.

* Ostatak pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. rujan 2024 14:51