ULAGAČKI POTOP

Gdje su nestala najavljivana megaulaganja nove vlade? Obećali 16 mlrd. ulaganja, a nije krenulo ni jedno

Plan je bio ostvariti rast investicija u 2012., ali od toga očito neće biti ništa
Zagreb, 250512.Markov trg.Banski dvori.Redovita sjednica vlade.Na slici: Radimir Cacic i Zoran Milanovic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Spasonosne investicije teške milijarde kuna koje je još 2010. najavljivala bivša Vlada nisu se ostvarile, a kako sada stvari stoje, ista bi sudbina mogla zadesiti i investicije (od oko 16 milijardi kuna) koje je najavljivala ova Vlada.

Hrvatska je, naime, prošle godine doživjela pravi ulagački potop: po visini stranih ulaganja pretekle su nas čak i Srbija, Albanija te Crna Gora. Lani su stranci u naše gospodarstvo uložili samo 583 milijuna američkih dolara, a u Srbiju 1,3 milijarde dolara. A usporedno s novim, još katastrofalnijim valom ekonomske krize u koju tone Europa, tone i nada u ostvarenje “ velikog investicijskog ciklusa ”, o kojem je najviše govorio potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Dogodilo se ono na što su stručnjaci upozoravali: sve je zapelo na nesređenim papirima i urbanističkim planovima. I ranije su se donosile odluke o investicijama, no njihova je provedba uglavnom zapinjala na takvim “sitnicama”.

Obistinila su se i upozorenja o novcu za provedbu tih ulaganja: iako on neće ići iz državnog proračuna, nego iz blagajni javnih poduzeća, jasno je da će se ona za njihovu provedbu morati zadužiti, a jamstva za ta zaduženja morat će dati država.

Spasiti su nas trebale investicije javnih poduzeća u kojima je Vlada vidjela glavni potencijal rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini. Cilj je, govorili su, u ekonomiju preko tih projekata “upumpati” barem osam, a maksimalno 15 milijardi kuna.

Plan je bio i ostvariti rast investicija u 2012. godini za najmanje 7,4 posto i tako povećati BDP. No, dogodilo se upravo suprotno. Investicija nema, a BDP pada.

Osim projekata, poput “Zagreba na Savi”, kojima se, među ostalim, želi objediniti sve raštrkane Vladine institucije na jednome mjestu i tako uštedjeti, te obnove fasada na 11.000 zgrada u vlasništvu države, dio projekata je naslijeđen od bivše Vlade. Inače, kolaps se dogodio i s obnovom fasada, jer je plan ministra Ivana Vrdoljaka bio da se do kraja ove godine obnovi 550 zgrada, a trenutno je samo raspisan natječaj za svega dvije ustanove - vrtić u Bistri i školu u Varaždinu!

Od svih projekata, do sada je, na papiru, relizirana jedino obnova zračne luke Pleso, projekt vrijedan 200 milijuna eura, za što su ugovor dobili Francuzi. Dakle, nije se još niti izradila dokumentacija za gradnju nizinske željezničke pruge od Rijeke do mađarske vrijednu 3,65 milijardi eura, gradnju trećeg bloka TE Plomin vrijedna 800 milijuna eura, HE Lika i Gacka... Odustalo se od gradnje Pelješkog mosta, zainteresiranih za napuštene vojne objekte nema na vidiku...

I kako onda očekivati ulaganja od strane privatnog sektora? Na naš upit postavljen desetak velikih privatnih kompanija koliko namjeravaju ulagati ove godine, odgovor nam je stigao samo iz njih pet: u Plivi su rekli da ulažu u svoj pogon u Savskom Marofu, ali nisu htjeli reći koliko novca.

Adris grupa je odgovorila da u nove poslove ulaže 500 milijuna eura, dok su u telekomunikacijskim divovima diplomatski izjavili da će ulaganja biti “na razinama prijašnjih godina”. Riječ je o HT-u, Vipu i Tele 2.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:39