ZAGREB - Hrvatska je službeno opet u recesiji, objavio je premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade kazavši kako je prema Državnom zavodu za statistiku u prvom tromjesečju BDP pao za 1,3 posto.
Dolje nas je, kazao je, povukao veliki pad gospodarske aktivnosti u sektorima industrije, rudarstva i energetike, transporta i građevinarstva. S druge strane, na područjima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, trgovine, djelatnosti hotela i restorana, financijskog posredovanja i iznajmljivanja nekretnina zabilježen je manji rast koji, međutim, nije bio dovoljan za kompenziranje tog velikog pada.
Opačić: Ljudi teško žive i na rezervi su jer kriza traje već dugo, moramo se pobrinuti da socijalnim programima ublažimo to stanje
To nam govori da je pred nama jako puno posla i nećemo se izvlačiti na to da smo naslijedili negativne trendove, rekao je Milanović. Činjenica da je takva situacija i u najvećem dijelu Europe, jer su gotovo sve države ušle u recesiju, uz poneku iznimku, kao što su baltičke države i Slovačka, može biti utješna kategorija, ali to nas ne zadovoljava, rekao je hrvatski premijer.
"Situacija nije laka i morat ćemo se pobrinuti sami za sebe, naravno očekujući val oporavka u Europi o kojoj ipak ovisimo u nekim našim dominantnim gospodarskim granama", kazao je.
Učinit ćemo sve da pokrenemo investicijski ciklus, istaknuo je Milanović dodavši kako "možemo kritizirati javna poduzeća, ali mi smo im vlasnici, ako oni ne odrade što očekujemo, mi smo krivi". Također je zamolio javnost za "razumno strpljenje", jer je Vlada tek započela borbu s krizom.
Vlada je na sjednici donijela nove tarife za otkup eneregije proizvedene iz obnovljivih izvora, a HEP-u su dozvolili da se zaduži zbog izrazito sušnih više od godinu dana.
- Ovo je zadnji kredit HEP-u za pokrivanje gubitaka, svi ostali krediti mogu biti jedino investicijski - rekao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.
Poreznicima koji će se iskazati kao marljivi, brzi i efikasni uredbom je omogućeno primanje bonusa od najviše tri osnovne plaće koju primaju.
Nagrade za poreznike dodjeljivat će ravnateljica Porezne uprave.
'U drugom tromjesečju čeka nas još jači gospodarski pad'
ZAGREB - Pad bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine za 1,3 posto znatno je manji nego što se očekivalo, no hrvatsko je gospodarstvo, ponajviše zbog pada investicija i negativnog vanjskog okruženja, ponovno uronilo u recesiju.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema prvoj procjeni, BDP u prvom tromjesečju pao 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je manje od očekivanja.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 1,5 do 3 posto.
S obzirom da je u četvrtom lanjskom tromjesečju BDP pao 0,4 posto, daljnji pad gospodarstva na početku ove godine znači da je ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
"Manji pad od očekivanja je pozitivno iznenađenje, no vjerujem da su sve kategorije negativno utjecale na BDP, osim osobne potrošnje. Potrošnja je ojačala jer su nakon najava podizanja opće stope PDV-a s 23 na 25 posto građani u prva dva ovogodišnja mjeseca dinamizirali svoje kupnje. Iako je već u ožujku potrošnja oslabila, na tromjesečnoj razini promet u trgovini na malo realno je porastao za 0,5 posto. To je vjerojatno ublažilo pad gospodarskih aktivnosti u prvom tromjesečju“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Detaljniji podaci o BDP-u bit će objavljeni u drugoj procjeni za otprilike mjesec dana.
Međutim, dosad objavljeni podaci iz građevinskog sektora, o daljnjem smanjenju građevinskih aktivnosti i padu broja građevinskih dozvola na početku godine, ukazuju na nastavak pada kapitalnih investicija 13. kvartal zaredom.
"Očekujemo i negativni utjecaj neto izvoza na rast BDP-a, odnosno proširen je deficit u robnoj razmjeni na godišnjoj razini. Također, negativno na BDP utječe i smanjenje javne potrošnje uslijed fiskalne konsolidacije“, dodaje Šantić. U drugom tromjesečju Šantić također očekuje nepovoljna gospodarska kretanja. "U drugom tromjesečju očekujem veći gospodarski pad, jer će izostati pozitivni učinak osobne potrošnje iz prvog tromjesečja. Zabrinjava i podatak o snažnom, većem od 9 posto, padu industrijske proizvodnje u travnju, a očekujemo i daljnje korekcije osobne potrošnje“, kaže Šantić. Upozorava, također, na pojačane rizike iz međunarodnog okruženja, s obzirom na dužničku krizu i balansiranje gospodarstva eurozone na rubu recesije. Zbog toga slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što negativno utječe na izvoz Hrvatske.
Šantić, kao i većina ostalih analitičara, očekuje da će i u cijeloj ovoj godini gospodarstvo zabilježiti pad, zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da će u 2012. godini BDP pasti za 0,9 posto. Pritom samo jedan očekuje rast, i to od 1 posto, nešto više od 0,8 posto, koliko očekuje Vlada. Većina makroekonomista očekuje nastavak slabosti gospodarstva i u drugom tromjesečju, dok u drugom dijelu godine, zbog najavljenih investicija Vlade i dobre turističke sezone, očekuje jačanje gospodarskih aktivnosti, što bi trebalo ublažiti pad od početka godine. (Hina)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....