Direktor Svjetske banke se iznenadio vrtoglavim padom proizvodnje: Hrvatska je u dubokoj recesiji!

Pad industrijske proizvodnje u travnju veći od devet posto iznenadio je čak i Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za središnju Europu koji se u Hrvatskoj zatekao, međuostalim, zbog pripreme projekta četverogodišnje strategije razvoja zemlje.

Nije očekivao tako “veliku brojku”, ali trend pada hrvatske ekonomije od početka godine nešto je s čime su računali u Svjetskoj banci. Prema mišljenju Harrolda, tri su razloga potonuća u prvom kvartalu.

- Prvi je loše vrijeme u jugoistočnoj Europi pa mnogi biznisi nisu uopće mogli raditi. Pored toga, u eurozoni vlada pesimizam, nitko ne troši i potražnja je vrlo je nestabilna. Na koncu, postoji i jedan hrvatski fenomen, transfer vlasti, koji uključuju promjenu državnih tajnika, direktora, zamjenika... Zato nekoliko mjeseci nema tko potpisati ugovore i osigurati kontinuitet poslovanja , objašnjava Harrold.

Ministar financija Slavko Linić puno je konkretniji u pronalasku razloga razočaravajućim brojkama. Na pad industrijske proizvodnje, kazao je, ponajviše su utjecali sektori brodogradnje, proizvodnja naftnih derivata i električne energije, a s radom je prestala i sisačka Željezara. No, ministar se posebno obrušio na Inu i HEP.

- Rafinarije malo rade, a istodobno uvozimo sve veće količine naftnih derivata. To je put prema zatvaranju rafinerija u Hrvatskoj i to nećemo dozvoliti. Tim će se problemom vlasnik morati pozabaviti - kazao je Linić i još jednom najavio promjene poslovanja naftne kompanije. HEP također zamjera što proteklih godina nije ulagao u razvoj pa “danas ne bi uvozili velike količine električne energije, a pad industrije bio bi sigurno manji".

- Vrlo je važno i da restrukturiramo hrvatska brodogradilišta jer je riječ o velikim hrvatskim izvoznicima - kazao je Linić, koji potencijal vidi i u restrukturiranju željeznice. Kroz razvoj domaćeg putničkog vlaka pokrenula bi se proizvodnja u Končaru i Gredelju, a najavljuje i novog kupca za Sisačku željezaru. Moramo se vratiti industriji i izvozu jer bez toga neće biti gospodarskog rasta, poručuje Linić uz nadu se da će novi kreditni program HBOR-a koji predviđa lakši pristup kreditima, uz povoljne kamatne stope, pokrenuti industriju.

Državni zavod za statistiku u četvrtak će objaviti još jednu obeshrabrujuću brojku, procjenu BDP-a za prvi kvartal. Prvi potpredsjednik Vlade procjenjuje da će minus biti od jedan do tri posto, Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, očekuje pad od oko 2,5 posto, a ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će biti “veći od dva posto”. U priličnom pesimističnom tonu on prognozira da cijeli ovaj prostor zapravo čeka “izgubljeno desetljeće”.

- Hrvatska ekonomija je pred implozijom. To znači da je javni sektor pred potpunim zastojem, a privatni se urušava poput domino kockica. Najbolji primjer za to je ono što se dogodilo Grčkoj - objašnjava Lovrinčević.

“Implozija” nije samo hrvatski problem, on muči cijelu Europu, a posebno njen jugoistok Europe, koji je pred urušavanjem. Premda i njih pomalo napušta početni optimizam, potpredsjednici Vlade Radimir Čačić i Branko Grčić vjeruju da će u drugoj polovici godine, s pokretanjem investicijskih projekta i turističkom sezonom, doći do preokreta.

No, do poslovne javnost već dopiru i informacije o međusobnom prebacivanju optužbi u Vladi tko je i zašto kriv za brojna kašnjenja. Postoji veliki rizik da vrijeme jednostavno procuri kroz prste. Predstavnik Svjetske banke izbjegao je izravno ocijeniti dosada učinjeno, rekavši kako su Vladine namjere očito dobre jer želi smanjiti deficit i preusmjeriti potrošnju, potaknuti rast i zapošljavanje, te pokrenuti investiranje. Međutim, ipak je podsjetio kako je stvari važno nepraviti što prije, na početku mandata Vlade. Kasnije je to puno teže.

- Nadamo se da ćemo do kraja godine vidjeti odlučnu akciju Vlade i na drugim područjima kao što su strukturne reforme, uvođenje fleksibilnosti na tržište rada ili promjene u poreznom sustavu koje će porezno opterećenje s rada prebaciti na imovinu - kazao je Harrold. U trenutku kada je Hrvatska u dobokoj recesiji, a Europom vlada oprez i nitko ništa ne troši, u Svjetskoj banci su uvjereni da Hrvatska mora tražiti svoju šansu u stranim investicijama i pogotovo boljem korištenju sredstava iz EU fondova.

Koliko je to važno najbolje govori iskustvo Bugarske i Rumunjske. Poznato je da su obje zemlje imale velikih problema s administrativnim kapacitetima, ali oni su u velikoj mjeri otklonjeni. Sada rastu po stopi od oko 1,5 posto, a za polovicu tog rasta, vjeruje Harrold, zaslužno je upravo bolje korištenje europskih fondova.

- To nije trivijalna, već vrlo važna stvar u vremenima kada državna potrošnja ili izvoz ne mogu biti izvor rasta, pa sredstva iz EU fondova mogu Hrvatskoj biti važan izvor oporavka - ističe Harrold. A što su to uradili Bugari i Rumunji? Bruxelless im je sugerirao da za početak osnuju ministarstvo koje će se baviti tom problematikom.

Bugarski premijer odlučio je za ministra odabrati gradonačelnika koji je imao najbolje rezultate u povlačenju novca iz EU, a rumunjski je povukao svog predstavnika iz Europske komisije. Obojica su imali veliko iskustvo, osmislili su strategiju i postavili dobru organizaciju za taj vrlo zahtjevan posao. Hrvatska je taj dio posla već obavila, ostaje tek vidjeti hoće li potpredsjednik Vlade Branko Grčić ponoviti uspjeh bugarskog i rumunjskog kolege.