INFOGRAFIKA Tkivo i organi svinje za spas ljudskih života

ZAGREB - Klinički pokusi presađivanja tkiva s genetski modificiranih (GM) svinja na ljude u SAD-u mogli bi početi u iduće dvije-tri godine, a na transplantaciju cjelovitih svinjskih organa poput srca, bubrega i jetre čekat ćemo još godinama , tvrde američki znanstvenici u novom broju uglednog medicinskog časopisa Lancet.

Dr. Burcin Ekser i dr. David Cooper sa Sveučilišta Pittsburgh smatraju da bi se svinjsko tkivo mogli uspješno koristiti u liječenju dijabetesa tipa 1, Parkinsonove bolesti i sljepoće. Oni tvrde kako su rezultati pretkliničkih transplantacija neurona, očnog i tkiva gušterače iz GM svinja na majmune ohrabrujući te da bi mogli biti sigurni i za ljude.

Odbačeni organi

Ksenotransplantacija, presađivanje životinjskih tkiva i organa ljudima, već dugo je predmet interesa znanstvenika i liječnika. Prvi pokušaji ksenotransplantacije datiraju još s početka 20. stoljeća, a bili su, kao i potkraj 60-ih godina, neuspješni zbog odbacivanja životinjskih organa.

Da bi se spriječilo odbacivanje životinjskih organa, znanstvenici su prije dvadesetak godina došli na ideju da ubace ljudske gene u svinje. Naime, zbog sličnosti i kompatibilnosti njihovih organa s ljudskima, svinje se već dugo smatraju pogodnim davateljima za ksenotransplantaciju.

- Potreba za novim izvorima organa i stanica za kliničku transplantaciju nedvojbena je već desetljećima. Presađivanje tkiva sa svinja na ljude moglo bi riješiti taj problem - zaključili su američki znanstvenici koji smatraju da je posljednjih godina u tehnologiji ksenotransplanatacije postignut veliki napredak.

Svinje s dalekog otoka

Presađivanje svinjskog tkiva na ljude već se radi na Novom Zelandu, gdje biotehnološka kompanija Living Cell Technologies (LCT) pomoću tkiva gušterače iz svinja namjerava liječiti dijabetes tipa 1. Tijekom kliničkog pokusa Diabecell osmorici pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 1 već su transplantirane velike količine tkiva iz GM svinja. Te se svinje uzgajaju na otoku Aucklandu, 500 kilometara južnije od Novog Zelanda.

Tamo je kompanija LCT napravila zdanje gdje se 15 GM svinja uzgaja u sterilnim uvjetima. Pokaže li se taj tretman Diabecell sigurnim, kompanija LCT namjerava ga već 2013. godine komercijalizirati.

Rizik od infekcija

- Klinički pokus kompanije LCT pruža najviše nade na ovom području. Ipak, to je još uvijek eksperimentalni tretman, a dosadašnji rezultati su preliminarni - komentirao je dr. Peter Cowan sa Sveučilišta Melbourne. Oprezan je i Robin Weiss, profesor virologije s University College u Londonu.

- Mislim da pitanje rizika kod ksenotransplantacije još nije riješeno.

To ne znači da ne bi trebalo provoditi kliničke pokuse, ali moramo oprezno nadzirati pacijente da ne bi pokupili neku infekciju sa svinja - izjavio je Weiss za Independent.