ZAGREB - Kad je lani obitelj umrle djevojke Lyndsey Scott uzbudila cijelu Veliku Britaniju jer su tek nakon njezine smrti saznali da su joj presađena pluća pušača, otvorila se polemika oko toga treba li za transplantaciju uzimati samo organe zdravih osoba, ili to više nije toliko bitno.
Dugačke liste čekanja
Ralog što je Lyndsey dobila pluća okorjelog pušača pa je ubrzo zbog upale i umrla, je činjenica da se cijeli svijet suočava s dugačkim listama onih koji čekaju da im se tuđim organima spasi život.
Dapače, britanska je Nacionalna zaklada za transplantaciju organa objavila da je sve više bolesnika koji dobivaju organe od ne baš zdravih osoba pa se čak nude i organi onih koji su bolovali od AIDS-a, jer u toj zemlji čeka oko 8000 potencijalnih primatelja.
U toj situaciji Britanci su uvjereni da treba riskirati, jer ako se nekom presadi organ bolesne osobe vjerojatnost da će oboliti od primjerice hepatitisa C je 50 posto, ali ne dobije li novi organ pacijent će sigurno umrijeti. Smatraju da je izbor zapravo vrlo lak jer će se pacijentu i s potencijalno opasnim organom ipak produžiti život. Ta logika ima i protivnika koji tvrde da se dobrom edukacijom stanovništva i liječnika može učiniti puno na promociji transplantacijske medicine pa i bržem dobivanju zdravih organa.
Potencijani darivatelji
Naime, sve do prije dvije godine Velika Britanija je imala registar donora organa i samo oni koji su za života odlučili pokloniti svoje srce, bubreg ili jetru mogli su spasiti tuđi život.
Pretpostavljeni pristanak, po kojem su svi potencijalni donori ako se za života pisanom izjavom nisu usprotivili donorstvu, u svim zemljama u kojima je uveden, uključujući i Hrvatsku, značajno je podigao broj donora.
Za razliku od Velike Britanije, hrvatske su brojke puno optimističnije. Ne samo zbog zakona, već i zbog ulaska Hrvatske u Eurotransplant prije četiri godine kao i zbog osvješćivanja javnosti o važnosti donorstva.
- Prije samo pet godina Hrvatska je bila na europskom začelju s četiri donora na milijun stanovnika.
Danas imamo 15 donora na milijun. Doda li se tome i mogućnost dobivanja organa iz Eurotransplanta, ne čudi da se u ovoj godini broj transplantacija povećao za 38 posto u odnosu na prošlu godinu - kaže Tanja Watz, predsjednica Hrvatske udruge Transplant.
Stanje organizma
Čak 264 organa transplantirana su hrvatskim bolesnicima tijekom prvih deset mjeseci i svi su organi prošli rigoroznu kontrolu, o podudarnosti tkiva i onu kojom se isključuju teške bolesti.
Stručnjaci ističu da organi već ionako teško bolesnih nisu dobri za transplantaciju jer pacijenti s transplantiranim organima moraju dobivati imunosupresive, odnosno lijekove koji će spriječiti odbacivanje novog organa.
Bolesnici kojima bi se transplantacijom prenijela neka infekcija trebali bi jačati imunitet, također i liječiti se lijekovima koji bi dodatno mogli destabilizirati njihovo ukupno stanje organizma.
Umjetni uzgoj u laboratorijima
Znanstvenici vide budućnost transplantacijske medicine i u uzgoju organa u laboratoriju. Optimizam šire ovogodišnji uspjesi. Tako su pluća miša regenerirana izvan tijela uspješno disala oko šest sati ovoga ljeta. “Uzgojeni” grkljan presađen je u ožujku, a “laboratorijska” jetra po prvi put je proradila u lipnju u Massachusetts General Hospitalu.
Sva istraživanja kojima se nastoji doći do umjetno uzgojenih ograna kako se ne bi ovisilo isključivo o donorima, idu u dva smjera. Želi se stvoriti autentični oblik i struktura organa, ali također i novo tkivo iz vlastitih stanica. Kao primjer znanstvenici navode pluća kod kojih je važno i da se pluća šire i sužavaju tijekom disanja. Princip je da se u laboratoriju napravi predložak koji je izgledom identičan organu koji se “proizvodi”, a onda se na njega nanose specifične matične stanice. Nakon transplantacije tako dobivenih organa pacijenti ne bi trebali dobivati imunosupresive cijeli život, jer bi se oni proizvodili od njihovih vlastitih matičnih stanica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....