DAN PODUZETNIKA

HUP Vladi: Vratite ‘okašice za mlade‘, Plenković poslodavcima: Ne dižite cijene neopravdano

Poduzetike posebno smeta kočenje administracije i rad institucija kao što je HERA koja već dvije godine koči investicije vrijedne nekoliko milijardi eura

Mihael Furjan, Andrej Plenković, Irena Weber, Ivan Mišetić

 Zeljko Puhovski/Cropix

S ocjenom premijera Andreja Plenovića da je Hrvatska posljednjih godina postigla "sjajne rezultate", slažu se i poslodavci, ali oni inzistiraju i na tome da "medeni mjesec neće trajati zauvijek." Stoga u svojoj novoj Bijeloj knjizi Vladi predlažu više od stotinu mjera i preporuka koje bi trebale osigurati nastavak rasta i povećanje standarda građana.

"Potrebni su nam jednostavnija i efikasnija administracija, snažnije poticanje inovacija i ulaganja u istraživanje i razvoj, porezna reforma za stimulaciju rasta, kao i jačanje infrastrukture i digitalne povezanosti, kazala je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a na ovogodišnjem Danu poduzetnika, najznačajnijem godišnjem skupu te poslovne asocijacije.

Jedno od područja u kojem poslodavci vide veliki prostor za napredak, očekivano, je porezni sustav. Ni ovom prigodom nisu propustili spomenuti posljednju Vladinu odluku, ukidanje "povlastice za mlade" koja se odnosi na plaćanje zdravstvenog doprinosa, za koju vjeruju da ide u suprotnom smjeru.

image

Irena Weber

Zeljko Puhovski/Cropix

Prema mišljenju Weber, nije riječ samo o olakšicama za zapošljavanje, već je to i alat za zadržavanje mladih u našoj zemlji i u našim tvrtkama. "Ovako ih isporučujemo zemljama koje upravo porezne olakšice agresivno koriste da bi privukle talente iz zemalja poput Hrvatske, naše mlade, koje smo mi obrazovali i koji nam trebaju na tržištu rada", kazala je Weber. Pozvala je Vladu da o tome još jednom promisli, kako ne bismo izgubili cijelu jednu generaciju". Također, smatra "potpuno nelogičnim" davati porezne olakšice povratnicima, a ukidati olakšice mladima, "koji su nam tu i koje želimo zadržati‘.

Premijer Plenković, međutim, ne smatra da se tu radi o "potpori za mlade", već o olakšici na koju poslodavci više ne mogu računati, a od nje se odustaje, uvažavajući nove i izmijenjene okolnosti. Prema ranije iznesenim podacima, neplaćanjem zdravstvenih doprinosa za mlađe od 30 godina poslodavci su lani zadržali oko 400 milijuna eura, što ujedno znači da će u 2025 godini otići HZZO-u.

image

Andrej Plenković

Zeljko Puhovski/Cropix

No, imao je i premijer što zatražiti od poslodavaca. Pozvao ih da i oni daju veći doprinos u pogledu stvaranja boljih uvjeta za sve. To se ponajprije odnosi na poskupljenja kojima su mnogi pribjegli, čime čine ištetu i društvu i hrvatskom gospodarstvu.

"Moramo raditi tako da svatko da svoj doprinos i suzdržati se od neopravdanog dizanja cijena", kazao je premijer. Nije imao mnogo razumijevanja ni za prigovore poslodavaca u pogledu značajnog povećanja minimalne plaće, od čak 35,5 posto u godinu dana, što je mnoge industrije prevelik trošak i ne mogu ga podnijeti. Kako je pojasnio, Vlada svjesno diže minimalnu plaću, "tako da se osjeti", a ne kako je to bilo ranije.

Kada je riječ o reformama i poreznom opterećenju, premijer je podrobno ponovio sve Vladine uspjehe, uključujući i podataka da je porezno rasterećenje do sada iznosilo oko dvije milijarde eura. S tom politikom se nastavlja i dalje, kroz 103 mjere koje će donijeti uštedu od oko 265 milijuna eura. U pripremi su i druge promjene, uključujući Zakon o poticanju ulaganja koji će, uz ostlao, povećati potpore za otvaranje novih radnih mjesta.

Za poslodavce to, svakako, nije dovooljno i nude mnogo ambicioznije ciljeve. Govoreći o "konkurentnosti poreznog sustava", Hrvoje Stojić glavni ekonomist HUP-a iznio je prijedlog da se "porezni klin", koji će u 2025. godini iznositi 42,4 posto, dodatno smanji, tako da Hrvatska bude među Top5 najkonkurentnijih članica EU. Trenutačno niži porezni klin od Hrvatske ima 12 zemalja.

image

Hrvoje Stojić

Zeljko Puhovski/Cropix

Unatoč svim izmjenama, kazao je Stojić, efektivna porezna stopa na rad i dalje je relativno visoka, štoviše "viša je nego šest puta u odnosu na efektivni porez na kratkoročni najam. Prijedlog je HUP-a povećanje praga primjene više stope poreza na dohodak i "ograničavanje osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće".

Osobito važan prioritet za poslodavce, poručila je Weber, jest imati jednostavniju i efikasniju administraciju. "Već je vrijeme da ukinemo sintagmu ‘fali ti jedan papir‘, kazala je, naglasivši da administracija treba poticati gospodarske procese, a ne kočiti ih. Kao primjer kočenja navela je potpuno neobjašnjivu situaciju, da su investicije vrijedne nekoliko milijardi eura na čekanju već dvije godine zbog jedne odluke, čeka se da HERA-u odredi iznos naknade za priključak. Istaknula je važnost poticanja inovacija i istraživanja i veće suradnje poduzetnika i znanstvenih institucija. U tom pogledu HUP zagovora i snažnije tržište kapitala, ulaganje u novu generaciju fondova rizičnog kapitala jer je to od ključne važnosti za razvoj "high tech, high skill, high wage" gospodarstva. K tome, kako je kazao Stojić, strategija pametne specijalizacije trebala bi voditi računa o sektorima budućnosti, a to su prehramvena industrija, energetika, turizam, ICT, te promet i logistika.

Hrvatska do 2030. godine može postati energetski samodostatna, smatra Stojić, zahvaljujući investicijama u obnovljive izvore energije. No, u cilju jačanja zelene transformacije, "nužno je hitno odblokirati investicije u te projekte vrijedne 2,5 milijardi eura. Za to je potrebno donijeti odluku o metodologiji za priključak na elektroenergetsku mrežu, što je HERA propustila učiniti.

image

Hrvoje Josip Balen, Gordana Nikolić, Gordan Pešić, Marko Badurina, Maša Smokrović, Damira Gregoret, Damir Smrtić, Andreas Rorig, Dora Strezova Nikolova, Damir Sabol, Ivan Artuković

Zeljko Puhovski/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 07:17