Robni izvoz Hrvatske u SAD prvi put prebacio milijardu dolara, ICT dodao još 200 milijuna dolara

Hrvatska u ovoj godini može očekivati gospodarski rast od 3,5 posto, a u idućoj godini rast od 2,7 posto uz stopu inflacije od 2,8 posto, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca u najnovijem izvješću ‘Fokus tjedna‘ glavnog ekonomista udruge Hrvoja Stojića u kojem je naglasak stavljen na kretanje robnog izvoza.

- Robni izvoz u listopadu bilježi oporavak po godišnjoj stopi rasta od 4,9 posto što možemo pripisati privremenom pozitivnom pomaku potražnje glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Nominalni rast robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine od 2,9 posto je svakako bolji od prosjeka srednjoeuropske regije od 1,1 posto, no nastavlja se na jači pad izvoza u drugoj polovici prošle godine – napominje Stojić, navodeći kako je pad izvoza u drugoj polovici ove godine dosegao 12,2 posto nasuprot padu od 4,4 posto u prvih šest mjeseci. Uz, dodaje glavni ekonomist HUP-a, pretpostavku realnog rasta robnog izvoza od pet posto u 2026., izvoz će tek u 2027. premašiti rekordnu realnu razinu iz 2022..

Američko tržište

U osvrtu na robni izvoz Hrvatske u SAD, glavni ekonomist HUP-a napominje, među ostalim, kako robni izvoz na američko tržište predstavlja oko jedan posto našeg BDP-a te je prvi put dosegao milijardu eura. Dodaje kako se radi o izvozu tvrtki iz farmaceutske i industrije opreme, kao i izvozu kemikalija i elektronike.

- Pored robnog izvoza, SAD su lani vodeće tržište za naš izvoz IT usluga čija vrijednost će u ovoj godini premašiti 200 milijuna dolara – napominje Stojić. On upozorava kako oporavak robnog izvoza prati pogoršanje cjenovne konkurentnosti s obzirom, ističe, na dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada od 14,5 posto u odnosu na prosjek EU od sedam posto unazad godinu dana. Potonji trend posljedica je povećanja ukupnih primanja zaposlenih u hrvatskim tvrtkama.

U HUP-u skreću pozornost na trendove u svjetskim cijenama kakaovca koje su, ističu, blizu rekordnih razina.

- U odnosu na kraj listopada, cijena kakaovca porasla je tijekom tekućeg tjedna za vrtoglavih 50 posto na razinu od 10 373 dolara po toni. U Obali Bjelokosti, koja je najveći svjetski proizvođač ove sirovine s udjelom od 43,6 posto, obilne kiše napravile su štete među usjevima. Uz to, zalihe u SAD-u pale su na najnižu razinu u posljednjih 19 godina – napominje Stojić, izražavajući uvjerenje kako će stabilizacija tržišta kakaovca u idućoj godini spustiti cijene na 6316 dolara po toni.

Snižavanje kamata

U dijelu osvrta posvećenoj uvjetima financiranja, glavni ekonomist HUP-a ocjenjuje kako je najnovija odluka Europske središnje banke (ESB) o snižavanju referentne depozitne kamatne stope za dodatnih 25 baznih bodova na tri posto očekivana.

- Očekujemo da ESB dodatno smanji depozitnu stopu na dva posto do 2,25 posto do ljeta iduće godine, odnosno na 1,5 posto do dva posto do kraja godine – naveo je Stojić.

U HUP-u očekuju daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i u 2025. na 57,7 posto. Još 2021., podsjetimo, udjel javnog duga u BDP-u iznosio je 78,2 posto. Udruga poslodavaca očekuje i rast investicija od 10,4 posto u 2025., kao i rast osobne potrošnje za 2,9 posto.