Na godinu u trgovačkim centrima ostavimo 15 milijardi kuna! Pogledajte gdje volimo kupovati

Subota je, 13 sati. Trgovački centri su prepuni. Na vanjskom parkiralištu zagrebačkog Arena centra nema mjesta, a među automobile se nagurao čak i autobus karlovačkih registracijskih oznaka. Umjesto u Graz, na jednodnevne izlete sada se odlazi u Zagreb. Kupovna moć Hrvata u krizi je pala, oni koji imaju novac paze kako ga troše, no pojedini trgovački centri i dalje su prepuni. I iako ne izlaze svi s punim vrećicama, u oazama šopinga i zabave Hrvati ostavljaju ozbiljan novac.

Milijuni kupaca

Samo je City Center One West u zagrebačkom Jankomiru lani ostvario promet od 160 milijuna eura, a njime godišnje prođe između sedam i osam milijuna posjetitelja. Splitski City Center One lani je posjetilo oko šest milijuna kupaca koji su u trgovinama i ugostiteljskim objektima ostavili oko 110 milijuna eura. Riječ je o službenim podacima koje nam je otkrio taj trgovački centar, dok ostali taje podatke. Neki zato što stoje iznimno loše, drugi jer je takva poslovna politika. Prema procjenama stručnjaka iz sektora trgovine, u svim hrvatskim trgovačkim centrima godišnje se ostvari promet između 12 i 15 milijardi kuna.

Međutim, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima Željko Jeger rezerviran je prema brojkama o velikim prometima jer se najviše troši, tvrdi, u supermarketima u centrima, dakle na hranu, dok velik broj malih zakupaca jedva preživljava. Potvrđuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima prosječno hrvatsko kućanstvo na hranu troši 32 posto budžeta, a na obuću i odjeću samo 6 posto. Dakle, od 75.000 kuna lani je na hranu otišlo 23.739 kuna, a na odjeću i obuću gotovo pet puta manje - 4493 kune.

Brendovi spasa

Od hrvatskih trgovačkih centara, nekoliko njih - City Center One u Zagrebu i Splitu, zagrebački Arena centar i Avenue Mall te Portanova u Osijeku - posluje odlično, a neki jedva spajaju kraj s krajem i neprestano mijenjaju zakupce. Prvi se put dogodilo i da je kriza zatvorila vrata triju trgovačkih centara: Mandija, Cascadea i outleta Sveta Helena. Zagrebački King Cross, pak, najbolje pokazuje kako se moguće izvući jer su se dovođenjem novog brenda Harvey Norman u posljednji trenutak spasili od propasti. Konzultanti iz branše pojašnjavaju da najbolje stoje trgovački centri koji preuzimaju na sebe marketinške aktivnosti i smisleno privlače kupce, a ne prepuštaju zakupce u centru same sebi.

- Uspješnost na tržištu trgovačkih centara ovisi o nizu faktora, kao što su kvaliteta, širina asortimana najmoprimaca, lokacija i sadržaj koji se pruža potrošaču. Sve je više prisutan socijalno-društveni aspekt trgovačkih centara, koji postaju mjesto cjelodnevnih druženja s obitelji i prijateljima - ističe Milica Rakuša Martulaš, direktorica sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.

I dalje se gradi

Prema analizi HGK, samo je lani u trgovini na malo ostvaren promet veći od 91 milijardu kuna. Domaći trgovci od 2008. godine osjećaju udar krize i pad potrošnje, pa je i u prvih osam mjeseci 2012. promet u trgovini na malo 3,2 posto manji nego u istom razdoblju lani.

Da se nije dogodio udar krize, Hrvati bi zasigurno imali još više trgovačkih centara. I bez novih kvadrata iznad smo europskog prosjeka. Prema studiji Cusman&Wakefielda, Hrvatska ima 260 kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika, a europski je prosjek oko 250 kvadrata.

Premda je kriza usporila gradnju novih trgovačkih centara, i dalje se najavljuju novi, primjerice Point u zagrebačkim Vrbanima, koji će se otvoriti sljedeće godine.

- Kvalitetan projekt, koji ciljano dolazi na odabranu lokaciju, ima koncept koji je održiv u smislu pomirenja interesa svih uključenih strana - vlasnika, banke, zakupaca i kupaca - te donosi neku dodanu vrijednost. Takvi imaju velike šanse za uspjeh. I taj princip vrijedi oduvijek - kaže Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.