PODSVJESNO UTJEČE NA MUŠTERIJE

REVOLUCIJA U MARKETINGU ‘Od naših mirisa kupci će poludjeti i u dućanima trošiti još više novca!’

Dino Đerđa, vlasnik riječke tvrtke Dea Flores, prvi u Hrvatskoj uvodi mirisni marketing

Miris je postao najjače marketinško “oružje” 21. stoljeća”, govori mi Dino Đerđa, 25-godišnji direktor riječke tvrtke Dea Flores, koja odnedavno u Hrvatskoj svojim klijentima nudi potpuno novu uslugu u marketing komunikaciji - mirisno brendiranje prostora.

O čemu je riječ?

U svijetu je tzv. scent marketing poznat već nekoliko godina. Na temelju znanstvenih istraživanja, naime, dokazano je da određeni mirisi utječu na navike kupaca i potiču ih na potrošnju.

Tako su švicarski marketinški stručnjaci sa Sveučilišta St. Gallen nedavno radili istraživanje u jednom šoping-centru koje je pokazalo da su kupci koji su osjetili miris naranče u jednoj trgovini u prosjeku trošili 20 posto više novca nego oni kojima nije pušten taj miris.

Na podsvjesnoj razini

Većina ljudi, zaključili su stručnjaci, taj miris procesuira na podsvjesnoj razini, ali svejedno to utječe na njihovu kupnju. Tako, primjerice, u vrijeme božićnih blagdana trgovine mirišu po boru, cimetu ili vaniliji, jer ti mirisi podsjećaju kupce da je Božić blizu i da treba kupiti poklone. Citrusi, kažu znanstvena istraživanja, posebno potiču potrošnju, vanilija je, pak, dobar stimulans za žene koje opijene više kupuju odjeću (pa i onu koja im ne treba ili ne stoji dobro), a miris lavande, s druge strane, potiče na veću potrošnju u restoranima, odnosno otvara apetit.

To su shvatili i u mladoj hrvatskoj tvrtki Dea Flores, koja na tržištu posluje tek četiri godine, ali iz godine u godinu bilježi samo rast. Tvrtka se bavi uvozom i prodajom eteričnih ulja.

Na godišnjoj razini prodaju oko 2 tone ulja, od toga samo 500 tisuća tona ulja crnog kima, koje se sve više koristi u alternativnoj medicini kao podizač imuniteta. Od početnih 60 tisuća kuna prihoda 2008., Dea Flores ove je godine uprihodovala 2,5 milijuna kuna, odnosno, svake godine bilježi rast od 100 posto. Posluju s više od 300 ljekarni diljem Hrvatske, a sav novac koji zarade dalje investiraju. Nemaju ni lipe duga prema državi ili dobavljačima, jer se plaćanje odvija avansno, a za investicije koriste povoljne kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

- Moja majka je prije radila u jednoj tvrtki koja se bavila aromaterapijom, a 2008. je dala otkaz, pa smo odlučili pokrenuti svoj biznis. Počeli smo s jednom ljekarnom, a distribucija se širila sve više, tako da danas pokrivamo cijelu Hrvatsku i zapošljavamo nove ljude - kaže mladi Đerđa, koji je završio Ekonomski fakultet u Rijeci, a trenutno privodi kraju i doktorat.

Tržište eteričnih ulja u Hrvatskoj je maleno i vrijedi između 5 i 10 milijuna kuna, a čak trećina cjelokupnog uvoza ide preko tvrtke Dea Flores. Njihova ulja, uvjerava me Đerđa, sto posto su prirodna i nerafinirana, a robu nabavljaju iz Europe, Australije, Indije, Egipta. Nakon što velike količine ulja kupe po nižim cijenama, to se dalje prepakirava u njihovu ambalažu i distribuira ljekarnama. Pokrenuli su i školu aromaterapije nakon koje polaznici koji se pokažu najboljima imaju mogućnost zaposlenja u tvrtki.

Miris za Armanija

- Naša vizija je da postanemo najveći centar eteričnih ulja i zdravog načina liječenja u regiji - optimističan je Đerđa.

U skoroj budućnosti planiraju pokrenuti i prozvodnju, pa bi tako na tržište plasirali gotove proizvode od eteričnih ulja, poput sapuna, krema, raznih emulzija i pripravaka.

- To nam je sada najveći izazov jer će biti potrebno uložiti dosta novca za najam ili kupnju prostora, za opremanje, zatim za ambalažu, a treba dobiti i sve potrebne licence od Ministarstva zdravlja. Kada krenemo s time, predstoje nam barem tri mjeseca mukotrpnog rada dok ne dobijemo sve dozvole - pojašnjava Đerđa.

U poslovnom planu, međutim, gotovi proizvodi dio su bliže budućnosti, ali priča s mirisnim brendiranjem u tvrtki već traje. Doduše, skromno, jer trgovci još nisu shvatili prednost takve komunikacije s kupcima, koja potiče emocije.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. srpanj 2024 17:50