MALO HRABROSTI I VELIKA ŽELJA

Svi vole njezin kruh! Nakon 15 godina napustila je stabilan posao i otvorila malu zanatsku pekarnicu u Križevcima

Jelena Šaško prije manje od godinu dana otvorila je svoju pekarnicu Jelenko i danas već ima stalne kupce. Najviše se prodaje pirov kruh sa sjemenkama, a kupci vole i pogačice od kefira. Imamo i recept!

Kruh je jedna od, ako ne i najpopularnija namirnica u kojoj Hrvati uživaju svakodnevno. Jede se za doručak, uz ručak i brzinsku večeru, uz variva, paštetu, maslac i džem, kao dio sendviča ili čak slastica, pa je prilično važno da je što kvalitetniji. Veseli nas, stoga, vidjeti širenje posla među zanatskim pekarnicama, koje nude zdraviji kruh od kiselog tijesta, što u Zagrebu, gdje ih sada već ima prilično velik broj, što u drugim gradovima, koji ovu praksu tek uvode.

U Splitu, primjerice, scena također neprestano raste, a zanatske pekarnice postoje i u Rijeci, ali i manjim gradovima poput Križevaca. Tamo je, naime, baš nedavno otvorena pekarnica Jelenko. Iza projekta stoji Jelena Šaško, inače odgajateljica i glazbenica, a danas velika zaljubljenica u kiselo tijesto i vlasnica prve zanatske pekarnice u ovom dijelu zemlje.

image
Privatna Arhiva/

Čak 15 godina Jelena je radila u struci, a nakon što je došlo do zasićenja, rekla nam je, promijenila je život i postala pekarica. Smiješno je to što, dodaje, kao mlada kruh gotovo da i nije jela, jer je bila iznimno posvećena sportu i uvijek joj je bilo važno jesti kvalitetno, domaće i kuhano.

"Zaželjela sam se osjetiti okus i teksturu kruha kakav je moja baka pekla u krušnoj peći. Kruh koji se mijesio s komadićem starog tijesta, koji se ostavljao za idući tjedan za novi kruh. Taj kruh imao je bogat okus i strukturu nalik finom kolaču. Prvi put sam uzgojila svoj kvas u jesen 2022. kad sam otišla sa svog tadašnjeg posla. Nakon toga bilo je tu puno neuspjelih pokušaja pečenja kruha. Ipak, mogu se pohvaliti da je taj moj prvi kvas još uvijek živ. U tom periodu isprobavanja pohađala sam edukacije u Hrvatskoj i Sloveniji kod majstora i majstorica sourdough kruha i prenosila to iskustvo na svoje kruhove. U jednom trenu sam odlučila da je vrijeme za otvoriti svoju pekaru", ispričala nam je Jelena.

image
Privatna Arhiva/

Ta se ideja u njezinoj glavi kuhala nekoliko godina. Prvo se zaposlila u jednoj pekarnici kako bi uopće vidjela kako cijela stvar funkcionira, zatim je obišla 20-ak najboljih pekara u Parizu, gdje je također odradila nekoliko edukacija, a onda se napokon, spremna i puna ideja, bacila u potragu za prostorom i opremom.

"Pariz je definitivno jedan od centara sourdough kruha u svijetu, s tom razlikom da se takav kruh tamo i ne smatra nečim neobičnim ni novim jer taj trend tamo raste zadnjih 20+ godina, a nije neobično pronaći pekaru koja peče sourdough i preko 100 godina. Kod nas kao da smo ponovno otkrili nešto izgubljeno i tek zadnjih nekoliko godina se otvaraju nove pekare", kaže Jelena i dodaje da joj je, kao nekome tko nikada nije vodio svoj posao, istraživanje oduzelo jako puno vremena.

image
Privatna Arhiva/

Ali ne žali, jer jednom kada je otvorila pekarnicu Jelenko, napokon je bila na svome, u srcu i u glavi. Danas radi već osam mjeseci i kaže kako polako vidi pomak kod kupaca. Počeli su prihvaćati kiseli kruh kao bolju alternativu industrijskom i to je iznimno veseli.

"Blaga kiselost koja se osjeti u našem, a i svakom kruhu s domaćim kvasom, ljudima bude dosta čudna na prvu. Takav kruh morate probati nekoliko puta da poništite očekivanje bezličnosti koje vam je stvorio industrijski kruh. Najteže je ljudima s djecom, jer djeca teže mijenjaju navike što se tiče hrane. No, veseli me što, kad se naviknu na punoću okusa koju pruža ovakav kruh, rijetko se vraćaju na staro. Tako sada npr. već i djeca sama dolaze u pekaru po moj kruh za obitelj i čoko keks sebi za desert. Ipak, grad je dosta mali i za održivost trebate neku kritičnu masu kupaca koji su voljni probati nešto drugačije. U pekaru nam tako dolaze mlade obitelji koje žele djeci prenijeti zdrave prehrambene navike, umirovljenici koji pamte takav kruh iz djetinjstva, ali i dosta mladih koji se bave sportom i paze na svoje prehrambene navike. Samci, obitelji koje jedu manje kruha ili ljudi koji su ekološki osviješteni i brinu o smanjenju bacanja hrane dolaze prvenstveno zbog produžene svježine kruha, jer može stajati i do pet dana gotovo nepromijenjene strukture."

image
Privatna Arhiva/

Dodaje i kako već ima stalne kupce i veseli je da se svijest o tome što se jede počinje buditi i među njezinim sugrađanima u Križevcima. U Jelenku nudi nekoliko vrsta kruha, među kojima su redovito u ponudi pirov kruh sa sjemenkama, koji je ujedno i najprodavaniji, raženi, kukuruzni i heljdin kruh, focaccia i klasični bijeli sourdough kruh. Ponekad se tu nađe i neki specijal.

"Kruhovi su isključivo s domaćim kvasom dok s pecivima pokušavamo rekreirati neke stare lokalne recepte poput zlevanke, ali i moderne popularne proizvode. Od slanih proizvoda tu je npr. kefir pogačica, koju kupci također jako vole, quiche sa slaninom, sendviči u focacci, dok od slatkog nudimo više vrsta muffina, nekoliko vrsta velikih keksa i cimet rolice. Ne dodajemo nikakve aditive, konzervanse, emulgatore ili slično. Osobno bih izdvojila focacciu, kukuruznu zlevanku i quiche sa slaninom kao svoje favorite", rekla nam je Jelena.

Općenito Hrvati su odavno zaboravili na domaći kvas i potpuno se prepustili industrijskom kruhu. Čak i neke generacije naših baka, koje su znale peći kruh doma, su već koristile industrijski kvasac, što je ipak bolje nego potpuno industrijski kruh, ali nam govori da smo tu vrijednost domaćeg kvasa odavno neopravdano otpisali. Danas se kruh vozi dostavom gotovo po svakom selu u Hrvatskoj pa više nikakav domaći kruh nije lako pronaći. Sve to skupa je dosta žalosno obzirom da hrvati jedu najviše kruha u Europi, sa preko 60 kg po osobi godišnje. Trend je takav da sve veći udio na tržištu čini uvozni smrznuti kruh koji polako ulazi ne samo u supermarkete nego i u manje pekare. U Hrvatskoj nitko ne štiti tradicionalni kruh i pripremu, dok su u zemljama poput Francuske, Italije i Njemačke propisane jasne odredbe što se može nazivati domaćim, tradicionalnim, pravim ili sourdough kruhom, što sve smije sadržavati pa čak i gdje je pečen. Srećom i kod nas ide na bolje. Sve veći broj Hrvata razmišlja o tome što jede pa se polako otvaraju male sourdough pekare po cijeloj Hrvatskoj. Sve je više i ljudi koji sami peku sourdough kruh kod kuće za svoju obitelj. Sve to ide dosta sporo, no ipak se kreće i vjerujem da će takav kruh u idućim godinama postići neki relevantan udio u ukupnoj proizvodnji i potrošnji kruha u Hrvatskoj.

image
Privatna Arhiva/

Kako kaže, zahvalna je zajednici koja je prepoznala to što radi i najviše od svega veseli je podrška i riječi pohvale nekih totalno neočekivanih ljudi.

"Križevci su relativno mali grad i ponekad imate dojam da sve poznajete i da svi poznaju vas, no onda ipak dođu neki novi kupci koji se iznenade i oduševe vašim kruhom."

Kako nam je otkrila Jelena, za sada je zadovoljna poslom i u planu joj je kroz vrijeme uvesti i neke nove proizvode koji počivaju na tradiciji njezina kraja, poput zagorske pere, štrukli i slično. No, dodaje, kruh će uvijek biti njezin osnovni proizvod i cijela Jelenko priča uvijek će se graditi upravo oko njega.

Recept za kefir pogačice

Trebat će vam:

660 g brašna tip 400 glatko

12 g soli

18 g praška za pecivo

375 g maslaca

420 g kefira

100 g svježeg sira

Priprema:

Promiješajte suhe sastojke: brašno, sol i prašak za pecivo te hladan maslac narezan na kockice. U drugoj zdjeli promiješajte svježi sir i kefir te potom dodajte izmiješane suhe sastojke. Smjesa će biti jako ljepljiva i gotovo nemoguća za rad, ali nipošto ne dodajte brašno. Smjesu razvaljajte na debljinu oko 2 cm. Stavite na barem pola sata u zamrzivač kako bi ju mogli razrezati na komade za pečenje. Razrežite na željenu veličinu, npr. 10 x 10 cm i stavite na pečenje na 200 stupnjeva 20 minuta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. lipanj 2026 12:47