Ako se sa sigurnošću isključi stanje koje treba liječiti, možete se pokušati i sami riješiti zatvora.

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Pravo supervoće

Za šljive smo znali, ali sada je otkrivena namirnica koja je nova zvijezda za poticanje probave

Osim savjeta o unosu više vlakana i mnogo vode, postoje i provjereni tradicionalni načini liječenja zatvora pomoću šljiva i psylliuma. Odnedavno im se pridružilo još jedno prirodno sredstvo za poticanje probave

Iako mnogi znaju za dobrobiti kivija kao voća, prevladava mišljenje da su njegove moći kao prirodnog pomagača probavnog sustava često zanemarene u korist drugih načina pomoći probavi. Plodovi kivija smatraju se supervoćem - prepuni su antioksidansa, vitamina C, kalija, folata, polifenola (fenolne kiseline) i vlakana te su dobar izvor vitamina E. Kivi uz to poboljšava probavu nekoliko uobičajenih proteina iz hrane, uključujući teško probavljive proteine kazein/natrijev kazeinat (mliječni protein) i protein goveđih mišića, a za to je najzaslužnija njegova glavna komponenta - aktinidin, enzim koji razgrađuje proteine u aminokiseline. Kivi također ublažava zatvor omekšavajući stolicu.

Nekoliko studija

O njegovim laksativnim učincima provedeno je nekoliko studija - jedna na skupini od 33 kineska pacijenta s kroničnim zatvorom, dok je u drugoj studiji sudjelovalo 38 starijih osoba. U obje studije pacijenti su dobivali dva kivija dnevno. Studija na kineskim pacijentima otkrila je da konzumiranje plodova kivija povećava spontano kretanje crijeva kod većine pacijenata. Došlo je i do poboljšanja vremena prolaska sadržaja kroz debelo crijevo i rektalnog osjećaja potrebe za pražnjenjem. Osim toga, mnogi pacijenti doživjeli su smanjenu zabrinjavajuću konstipaciju i broj dana kada su uzimali laksative te je povećano zadovoljstvo navikama pražnjenja crijeva. Studija na starijim pacijentima pokazala je da redovita konzumacija kivija dovodi do obilnih i mekših stolica te do češćeg pražnjenja crijeva.

Osim aktinidina, laksativni učinak potiču i druge komponente u kiviju, poput neprobavljivih oligosaharida (složeni ugljikohidrati koji djeluju kao prebiotička sredstva) i vlakana. Uza sve to, kivi ima sposobnost sprečavanja oštećenja DNK, a poznato je da je oksidativni stres sa svojim posljedicama na DNK rizični faktor za rak debelog crijeva.

Oksidativni stres uobičajeno se događa tijekom korištenja kisika u stanicama kako bi se stvorila energija. Ponekad nestabilna molekula kisika s barem jednim nesparenim elektronom pogrešno "pobjegne". To je slobodni radikal i ako nije neutraliziran antioksidansom, može se povezati s drugom molekulom kako bi ogolio svoje elektrone da bi postao stabilan. Jednostavnije rečeno, slobodni radikali oštetit će ili uništiti stijenke stanica i poremetiti obrasce DNK. Nažalost, današnji način života i zagađeni okoliš uvelike pridonose oksidativnom stresu i dramatično povećavaju broj slobodnih radikala koje tijelo stvara.

Zadržavanje slobodnih radikala

Oksidativni stres posebno pogađa probavni trakt, osobito kada se proteini ne probavljaju pravilno te se nakupljaju toksini. Kivi može pomoći u zadržavanju slobodnih radikala jer je bogat izvor fenolnih kiselina, vrste fitokemikalija koje se nazivaju polifenoli. Polifenoli djeluju kao antioksidansi u tijelu. Čak je istraživanje na britanskom Istraživačkom institutu Rowett iz 2001. otkrilo da je ekstrakt kivija snažniji od otopine vitamina C u zaštiti DNK od djelovanja oksidativnog stresa, a također pomaže u popravljanju oštećenog DNK. Znanstveni nalazi pokazali su i da se antioksidansi u plodovima kivija posebno dobro metaboliziraju i apsorbiraju u krvotok. No, kako je to uobičajeno s voćem, većina antioksidansa je u kori, a kora kivija, dlakava i žilava, iako hranjiva, nije privlačna za jelo. Uz to, nemojte zaboraviti da na kori voća ne smije biti pesticida pa ako jedete voće s korom, neka to budu plodovi uzgojeni daleko od urbanog zagađenja. Ako vam takvo voće nije dostupno, radije ogulite koru jer bi šteta od pesticida iz nje nadmašila antioksidativnu korist. No, nemojte se obeshrabriti. I oguljeno voće ima nemjerljive prednosti i zato ga treba svakodnevno jesti. Dakle, još jedan dodatni poticaj da jedete kivi je njegov povoljan utjecaj na probavu. Kivi je novootkriveni prebiotik, što znači da sadrži neprobavljive tvari koje hrane dobre bakterije u crijevima. Znanstvenici su otkrili da je učinkovitiji od prebiotičkog inulina u poticanju prianjanja važne dobre bakterije Lactobacillus rhamnosus na crijevne epitelne stanice.

Postoji mnogo načina da prehranu obogatite kivijem:

- Narežite ga s ostalim voćem i jedite kao međuobrok.

- Kolutiće kivija stavite na plošku integralnog kruha namazanu namazom od avokada ili slanutka.

- Napravite puding od kivija s chia sjemenkama tako da pomiješate tri žlice chia sjemenki s bademovim mlijekom i ostavite u hladnjaku preko noći. Ujutro očistite kivi, po želji ga usitnite i pomiješajte s chijom i mlijekom. Ukrasite bobičastim voćem.

- Napravite osvježavajuću salatu koja može biti odličan ručak. Narežite zelenu salatu, mrkvu, celer, dodajte kuhane žitarice (bulgur, kvinoja ili proso), nekoliko žlica kuhanog graha ili slanutka. Prelijte umakom od maslinova ulja i limunova soka, dodajte narezanu jabuku i kivi.

- Napravite smoothie od dva kivija, pola banane, šalice špinata i nekoliko listova svježe metvice.

- Odličan doručak može biti i ako dva kivija iz organskog uzgoja, oprana, ali s korom, u blenderu izmiješate sa svježe mljevenim lanenim sjemenkama, zobenim pahuljicama i vodom ili mlijekom.

Sve o prirodnim načinima poboljšanja probave doznajte u novom broju magazina 100 posto prirodno, na kioscima je od četvrtka, 21. travnja.

13. prosinac 2024 22:05