Više od pola milijuna Hrvatica pati zbog bolnih menstruacija. Znanstvenik Ozretić: ‘Rješenje bi moglo biti u ovome‘

Nema žene koja nije iskusila menstrualne bolove u nekom obliku, a neke se s njima nose iz mjeseca u mjesec, i tako godinama. Nekoliko dana svaki mjesec izbačene iz normalnog funkcioniranja, sklupčane u bolovima, pokušavaju primijeniti sve moguće rekla-kazala metode za ublažavanje bolova ili nemilice posežu za tabletama protiv bolova u nadi da će si nekako olakšati. Pronalazak lijeka koji bi izbrisao sve te muke bio bi poput glavnog zgoditka na lutriji za tisuće žena. A naši stručnjaci mogli bi biti oni koji će im to omogućiti. Naime, znanstvenici Laboratorija za nasljedni rak Instituta Ruđer Bošković pokreću istraživanje u kojem će korištenjem tehnike sekvenciranja nove generacije (NGS) pokušati identificirati bakterije i gljivice u vaginalnom mikrobiomu te povezati određene vrste s pojavom i jačinom menstrualnih bolova. Na temelju rezultata postoji mogućnost razvoja novih terapijskih pristupa, poput primjene probiotika, koji bi mogli ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života tisućama žena.

Nije poznat točan uzrok dismenoreje, no pretpostavlja se da bi poremećaj vaginalnog mikrobioma mogao imati ključnu ulogu u njenom nastanku

MARKO TODOROV CROPIX

Vaginalni mikrobiom kao uzrok bolova

Bolne menstruacije, odnosno primarna dismenoreja, jedan su od najčešćih zdravstvenih problema s kojim se suočava između 45 i 95 posto žena reproduktivne dobi. Trenutno nije poznat točan uzrok dismenoreje, no pretpostavlja se da bi poremećaj vaginalnog mikrobioma mogao imati ključnu ulogu u njenom nastanku. U posljednje vrijeme sve se više bolnih stanja pokušava povezati sa sastavom mikrobioma te će novo istraživanje na IRB-u pokušati otkriti mikroorganizme koji bi mogli biti uzročnici bolnih menstruacija ili se povezati s jačinom menstrualnih bolova, a voditelj ovog inovativnog projekta, molekularni biolog dr. sc. Petar Ozretić, pojasnio je osnovnu ideju od koje kreću.

- Smatra se da ljudski organizam, građen od 30 trilijuna stanica, živi u simbiozi s čak 39 trilijuna mikroorganizama, koji se nazivaju mikrobiomom ili mikrobiotom, a uključuju bakterije, gljivice, viruse, arheje i protiste, koji žive na ili u različitim dijelovima ljudskog tijela, takozvanim nišama, kao što su oči, usta, dišni, gastrointestinalni i reproduktivni sustavi te koža. Međutim, ako dođe do poremećaja u tom skladnom odnosu, patogeni mikroorganizmi mogu nadvladati korisne, zbog čega može doći do različitih bolesnih stanja organizma. Upravo je jedno od najpropulzivnijih područja biomedicinskih istraživanja posljednjih godina otkrivanje uloge određenih mikroorganizama u pozadini nastanka različitih bolesti kao što su rak, astma, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerova bolest, autizam, pretilost te mnoge druge. Tako da je pretpostavka našeg istraživanja kako bi i disbioza vaginalnog mikrobioma mogla biti uzrok primarne dismenoreje, odnosno povezana s jačinom njenih simptoma - kaže molekularni biolog.

Suradnja s liječnicima

U svijetu je do sada provedeno samo jedno preliminarno istraživanje o ulozi sastava mikrobioma u bolnim menstruacijama, no kako kaže dr. sc. Ozretić, rezultati nisu u potpunosti primjenjivi kod nas.

- Pilot-studija Chena i suradnika provedena u SAD-u, čiji su rezultati bili objavljeni 2021. u časopisu Nursing Research, provedena je na uzorku od 20 žena i pokazala je da je bakterijski sastav vaginalnog mikrobioma povezan s jačinom i rasprostranjenosti menstrualnih bolova te fazom menstrualnog ciklusa. Tako je otkriveno da su proupalne bakterije iz roda Prevotella, Atopobium i Gardnerella zastupljenije u žena koje imaju intenzivnije menstrualne bolove. Međutim, kako sastav svakog mikrobioma, pa tako i vaginalnog, ovisi o mnogo parametara, kao što su na primjer rasna i etnička pripadnost, dob, prehrana i životne navike, pitanje je mogu li se rezultati dobiveni na populaciji SAD-proširiti na žensku populaciju Hrvatske - pojašnjava dr. sc. Ozretić, koji će eksperimentalni dio projekta provoditi u Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković, dok će se vaginalni brisevi prikupljati u ginekološkim ambulantama u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, u Domu zdravlja Zagreb - Centar i Zapad.

Istraživanje bi, doznajemo, trebalo krenuti uskoro, a ispitanice će biti žene mlađe dobi.

- Planiramo uključiti mlađu žensku populaciju grada Zagreba od 14 do 24 godine kod kojih se prva mjesečnica pojavila minimalno dvije godine prije uključivanja u istraživanje, koje imaju redoviti menstrualni ciklus (od 24 do 38 dana) minimalno zadnja tri mjeseca te su dobrog općeg zdravlja i bez ginekoloških i drugih komorbiditeta poput endometrioze, sindroma policističnih jajnika ili sindroma iritabilnog crijeva. Što se tiče jačine i rasprostranjenosti menstrualnih bolova, ispitanice ćemo podijeliti u četiri skupine: bez bolova, s blagim lokaliziranim bolovima, s jakim lokaliziranim bolovima te s jakim diseminiranim bolovima. Naravno, u odabir ispitanica bit će uključeni i neki parametri karakteristični za istraživanja mikrobioma, poput nekorištenje antibiotika i fungicida - pojašnjava dr. sc. Ozretić, dodajući da je planirano trajanje istraživanja oko 18 mjeseci, a objavu rezultate možemo očekivati u prvoj polovici 2026.

Procjenjuje se da bi rezultati ovog istraživanja mogli izravno biti korisni za 360.618 do 761.305 žena u Hrvatskoj

MARKO TODOROV CROPIX

Postantibiotičko doba

Ovisno o rezultatima istraživanja, terapija budućnosti protiv bolnih menstruacija mogla bi se temeljiti na probioticima i prebioticima.

- Zbog sve većeg širenja bakterijske otpornosti, uz nedostatak ili skroman razvoj novih antibiotika, medicina lagano ulazi u takozvano postantibiotičko doba, za vjerovati je da će se disbioze primarno liječiti pospješivanjem rasta "dobrih" bakterija; oralnim probioticima, dakle živim mikroorganizma koji doprinose zdravlju domaćina ako se uzimaju u dovoljnim količinama, ili primjenom prebiotika, dakle kemijskih spojeva poput inulina koji doprinose boljem preživljavanju i rastu probiotika - kaže dr. sc. Ozretić, dodajući da je jedan od mogućih vidova liječenja i zamjena "lošeg" mikrobioma "dobrim", poput takozvane fekalne transplantacije. To je medicinski postupak presađivanja malog uzorka stolice iz zdravog debelog crijeva u bolesno, čime se, na primjer, može liječiti crijevna infekcija bakterijom Clostridium difficile. - Međutim, glavni nedostatak takvih pristupa je što još nije precizno definirano što uopće čini "dobri" ili "zdravi" ljudski mikrobiom, tako da su istraživanja poput našeg izuzetno važna - ističe voditelj projekta.

Postoji globalni interes

Procjenjuje se da bi rezultati ovog istraživanja mogli izravno biti korisni za 360.618 do 761.305 žena u Hrvatskoj koje trenutno pate od bolnih menstruacija. No, potencijal za primjenu rezultata istraživanja postoji i na globalnoj razini.

- Kako su neka dosadašnja istraživanja ukazala na univerzalnu ulogu određenih bakterijskih i gljivičnih vrsta u patologiji različitih ginekoloških oboljenja, vjerujemo da će naše, ali i buduća istraživanja na ovu temu u konačnici dati odgovor na pitanje koji bi element vaginalnog mikrobioma mogao biti povezan s jačinom i rasprostranjenosti menstrualnih bolova kod primarne dismenoreje - kaže dr. sc. Ozretić, dodajući da postoji globalni interes za taj problem. - Iako se zna da bolove kod bolnih menstruacija uzrokuju kontrakcije maternice do kojih dolazi pod utjecajem različitih koncentracija prostaglandina tijekom različitih faza menstrualnog ciklusa, do danas još nisu poznati glavni uzroci primarne dismenoreje. Stoga je dobro da znanstvenici otkrivanju tih uzroka u posljednje vrijeme sve više pristupaju korištenjem najmodernijih molekularnih metoda istraživanja, poput primjene takozvanog metabarkodiranja u otkrivanju sastava mikroorganizama u ljudskoj slini, stolici, tkivu ili brisu kože - zaključuje Ozretić.