U studenom se mnogo govori o muškom zdravlju jer se već tradicionalno taj mjesec preimenuje u Movember - godišnji događaj tijekom kojeg muškarci puštaju brkove kako bi se podigla svijest o zdravstvenim problemima muškaraca, kao što su rak prostate, rak testisa i druge bolesti. U studenom se promovira i PSA test, tj. određivanje prostata specifičnog antigena (PSA), biljega bolesti prostate
Sve što treba o njemu znati, kada bi trebalo započeti s redovitim PSA testovima pojašnjava dr. sc. Danica Matišić, prof.v.š. spec. medicinske biokemije, voditeljica Laboratorija Poliklinike Salzer u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.
Poliklinika Salzer za medicinsku biokemiju i internu medicinu djeluje na nekoliko adresa: u zagrebačkoj Zvonimirovoj ulici 26/1, na Trgu kralja Petra Krešimira IV 7 u Velikoj Gorici te odnedavno i u Medvedgradskoj ulici 13 u Zagrebu.
Što otkriva prostata specifični antigen (PSA)?
Općenito, tumorski biljezi su biološke tvari, sastavnice tumorskih stanica ili nastaju kao odgovor na rast tumora. Pretrage tumorski biljezi u krvi nisu dovoljno osjetljive i specifične za probiranje na zloćudne bolesti u zdravoj populaciji. Stoga se samo nekolicina tumorskih biljega rutinski primjenjuje za probir rizičnih skupina na zloćudnu bolest (životna dob, nasljedni karcinomi u obitelji) i kao jedan od parametara u postavljanju dijagnoze zloćudne bolesti. U ovu skupinu spada biljeg prostata specifični antigen (PSA). Najveća primjenjivost većine serumskih tumorskih biljega je u praćenju uspješnosti terapije i ranom otkrivanju recidiva bolesti i metastaza.
PSA je serumski tumorski biljeg koji se koristi kao probirni test za karcinom prostate u muškaraca iznad 50 godina (rizična skupina), jer je koncentracija PSA u krvi (serum) ovisna o veličini prostate i o oboljenju prostate. Osim kod karcinoma, povišene vrijednosti PSA u krvi nalaze se i kod dobroćudnih oboljenja poput upale prostate i benignog povećanja prostate (hiperplazija).
Karcinom prostate jedna je od najsmrtonosnijih zloćudnih bolesti muškaraca. Kod muškaraca s histološki potvrđenom dijagnozom karcinoma prostate (biopsija tkiva prostate), PSA je vrijedan parametar u praćenju učinka liječenja.
Koliko često treba mjeriti PSA?
Preventivni sistematski pregled kod muškaraca iznad 50 godina obuhvaća određivanje PSA jednom godišnje. Iznimno kod muškaraca s povijesti karcinoma prostate u obitelji PSA se može određivati nakon navršenih 40 do 45 godina u dogovoru s liječnikom. Redovito praćenje koncentracije PSA kod muškaraca starijih od 50 godina (probir) omogućuje otkrivanje karcinoma prostate u ranom stadiju i smanjenu stopu smrtnosti.
Što utječe na rezultat PSA?
Pri određivanju koncentracije PSA u serumu treba svakako uzeti u obzir predanalitičke i analitičke čimbenike koji utječu na rezultat kao što su:
1. Vrijeme uzorkovanja krvi (uzorkovanje krvi ne smije se raditi nakon dijagnostičkih postupaka koji oštećuju tkivo prostate, npr. digitorektalni pregled, cistoskopija, biopsija, tijekom upale prostate ili antibiotskog liječenja infekcija urinarnog trakta).
2. Individualne razlike vrijednosti PSA u krvi (biološki dnevni ritam), zbog čega je preporučljivo patološki nalaz PSA dobiven probirom provjeriti dodatnim mjerenjem iz novog uzorka prije liječničke odluke.
3. Kako se u različitim laboratorijima ne primjenjuju iste metode, postoje razlike u interpretaciji rezultata (referentni intervali). Stoga se preporučuje da se praćenje vrijednosti koncentracije PSA izvodi uvijek u istom laboratoriju (istom metodom) kako bi se moglo uočiti pravovremeno patološka promjena u nalazima. O tome treba posebno voditi računa kod praćenja učinka terapije u bolesnika s karcinomom.
Poliklinika Salzer prati preporuke za preventivne preglede muškaraca i žena. Kroz cijelu godinu uz povoljniju cijenu nude tzv. pakete sistematskih pregleda koji obuhvaćaju i laboratorijsku obradu iz krvi i urina: kompletnu krvnu sliku (KKS), biokemijske pretrage (glukoza - parametar probira na šećernu bolest; kolesterol i trigliceridi- rizični čimbenici u razvoju ateroskleroze, bolesti srca, metaboličkog sindroma; enzimi dijagnostički značajni kod bolesti jetre i žučnih vodova (AST, ALT, GGT, ALP), bolesti mišića (AST) te bolesti kostiju (ALP kao biljeg osteoporoze); ukupno željezo - probir na sideropeničnu anemiju; elektroliti (homeostaza i hidracija organizma); ureja i kreatinin - probir na poremećaje funkcija bubrega; kvalitativna analiza urina. U studenom nude za muškarce, uz povoljniju cijenu, i određivanje prostata specifičnog antigena (PSA).
Ukazuju li povišene razine PSA uvijek na rak?
Dogovorena granična vrijednost PSA u serumu je 4 ng/mL (razina kliničke odluke), bez obzira na dob. Kod izmjerenih vrijednosti PSA većih od 4 ng/mL daljnjom histološkom obradom (biopsija) potvrdi se dijagnoza karcinoma prostate u približno 60 posto slučajeva, dok se u oko 15 posto slučajeva karcinom prostate histološki potvrdi i kod osoba kod kojih je izmjerena uredna koncentracija PSA u krvi (vrijednosti PSA niža od 4 ng/mL).
Iako je PSA prisutan u tkivu prostate u koncentraciji od 1 mg/cm3, u serumu zdravih muškarca u fiziološkim uvjetima nalazi se vrlo niska koncentracija PSA prostatičnog porijekla. PSA se otpušta iz tkiva u serum samo kad je narušena mikroarhitektura tkiva prostatične žlijezde. Tako povišena vrijednost PSA uvijek ukazuje na traumu ili bolest prostate.
PSA u krvi cirkulira u nekoliko različitih molekularnih oblika. 70 - 90% PSA u cirkulaciji je u vezanom obliku dok je manji udio 10 - 30% slobodan (engl. free PSA - fPSA). Slobodni PSA je inaktivni oblik. Određivanje udjela slobodnog PSA u ukupnoj koncentraciji PSA (%fPSA) pomaže u boljem razlikovanju benignog uvećanja prostate od karcinoma prostate. Određivanje %fPSA ima dijagnostičku vrijednost kod muškaraca kojima je izmjeren ukupni PSA u rasponu od 4-10 ng/mL.
Zašto je važno mjeriti PSA u dogovoru s liječnikom?
Treba naglasiti da pacijent ne smije sam tumačiti nalaz PSA, bez obzira na izmjerenu vrijednost. Granične vrijednosti referentnih raspona za pretragu PSA su dogovorne i predmet su aktualnih rasprava laboratorijskih i liječničkih institucija. Zbog bolje dijagnostičke točnosti i povećane stope otkrivanja karcinoma prostate, preporuke liječnika-urologa jesu provoditi probir na karcinom prostate određivanjem koncentracije PSA u serumu u kombinaciji s digitorektalnim pregledom. Prema dobivenim nalazima urolog će donijeti odluku o potrebi za daljnjom obradom čime se nastoji izbjeći pretjerano dijagnosticiranje kao i pretjerano klinički neopravdano liječenje.
Naime, prirodni tijek raka prostate je varijabilan i kreće se od vrlo agresivne bolesti, koja uzrokuje izuzetan morbiditet i mortalitet u muškoj populaciji, do indolentnog oblika kod kojeg primjena terapije može dovesti do neželjenih komplikacija (inkontinencija, impotencija). Kako se probirom otkrije veliki broj indolentnih oblika karcinoma prostate, preporuka je upoznati muškarce o dijagnostičkim dometima pretrage PSA. To je oblik zajedničkog odlučivanja s obaviještenim bolesnikom tzv. informirano odlučivanje.
Nove preporuke za PSA
Novije preporuke dijela urologa jesu probiranje na karcinom prostate mjerenjem inicijalnog PSA i potom praćenje vrijednosti PSA u vremenskim intervalima ovisnim o vrijednosti inicijalnog mjerenja PSA te liječničkoj procijeni stupnja rizika od karcinoma prostate (nalaz digitorektalnog pregleda i dr.), a uz informirani pristanak bolesnika. Inicijalni bazični PSA trebalo bi učiniti u 40-im godinama života.
Zašto su važni preventivni pregledi
Mr. sc. Stanka Popijač-Ključar, dr. med., spec. internist-gastroenterolog iz Poliklinike Salzer pojašnjava koje bi još pretrage trebao napraviti svaki muškarac nakon 45. godine i zašto su oni važni.
Preventivni pregledi temelj su ranog otkrivanja bolesti koje su danas u zapadnjačkoj populaciji najzastupljenije. To su prvenstveno krvožilne i tumorske bolesti. Liječenje i sveobuhvatna skrb za takve bolesnike predstavlja veliki financijski teret kako za pojedinca, tako i za zajednicu, pa je rano otkrivanje i prepoznavanje kliničkih simptoma i biokemijskih pokazatelja od neizmjerne važnosti u sprječavanju težih oblika pobolijevanja.
Danas su osnovni uzrok pobola i smrtnosti u našoj populaciji krvožilne bolesti, odnosno njihove komplikacije - srčani infarkt i moždani inzult. Takav neželjeni ishod nastupa nakon dužeg vremena prisutnih metaboličkih promjena koje se lako otkrivaju osnovnim biokemijskim pretragama. Na nesreću takvi bolesnici tijekom dugog vremena ne osjećaju subjektivno nikakvih tegoba pa se i ne javljaju liječniku. Tim više je važan redovit sistematski pregled, osobito u dobi iznad 45. godine, kako bi se uočili biokemijski trendovi koji ukazuju na nepovoljni razvoj kroničnog oštećenja nekih organa. Tu govorimo prvenstveno o jako zastupljenim promjenama koje se javljaju u sklopu tzv. metaboličkog sindroma. One su uzrokovane prekomjernim unosom kalorija (osobito ugljikohidrata) uz nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Kao posljedicu imamo porast tjelesne težine, pojavu povišenog krvnog tlaka, nakupljanja masnoća u krvi i jetri i u konačnici pojave šećerne bolesti. Sve navedeno će ubrzati proces ateroskleroze te potaknuti proupalnu aktivnost stanica što će rezultirati komplikacijama u vidu infarkta i/ili inzulta, kroničnih oštećenja raznih organskih sustava ili pojavom tumora nekog organa.
Uz PSA koje su još laboratorijske pretrage korisne u ranom otkrivanju kroničnih bolesti u muškaraca?
Uz praćenje rezultata općih pretraga iz područja laboratorijske hematologije i biokemije, preporučuje se učiniti biljeg upale C-reaktivni protein (CRP) i analizu stolice - okultno krvarenje u stolici (probir na kolorektalni karcinom, dob: iznad 50 godina).
Nalaz patoloških vrijednosti pojedinih laboratorijskih pretraga liječnika će usmjeriti u planiranju daljnje kliničko-laboratorijske obrade, postavljanju dijagnoze te terapijskom liječenju.
Zašto se preporučuje napraviti i UZV trbuha?
Ultrazvučnim pregledom trbuha uočit ćemo difuzne promjene jetre u smislu „masne“ jetre. To je stanje uzrokovano nakupljanjem masnih kapljica u citoplazmi jetrenih stanica. Danas govorimo o nealkoholnoj masnoj jetri koju je također važno pratiti jer u konačnici može dovesti do ciroze jetre i karcinoma jetre. Uz to ultrazvučnim pregledom vidimo i morfološke promjene ostalih organa kao što su žučnjak i žučni vodovi, gušterača, bubrezi, slezena, aorta, pa prema nalazu usmjeravamo obradu u potrebnom smjeru.