Znanstvenici su povezali Alzheimerovu bolest s pojavom 10 zdravstvenih problema mnogo godina prije nego što je sama bolest otkrivena. Zasad još nisu sigurni jesu li to rizični faktori, odnosno razlog zbog koje se Alzheimerova bolest razvila ili rani upozoravajući znaci da će se bolest razviti kasnije u životu. Otkriveno je da se najranije javlja teški depresivni poremećaj, otprilike devet godina prije dijagnoze Alzheimerove bolesti. Tjeskoba, zatvor i gubitak tjelesne težine također su povezani s tom bolešću koja uzrokuje smanjivanje stanica mozga.
Alzheimerova bolest s vremenom dovodi do gubitka pamćenja, konfuzije i slabljenja sposobnosti razmišljanja, a smatra se da čak 70 posto slučajeva demencije počinje s Alzheimerovom bolešću. Znanstvenici smatraju da je Alzheimerova bolest jedan od glavnih zdravstvenih izazova ovog stoljeća s obzirom na to da je uzrok nepoznat te još uvijek ne postoji lijek. No, postoje neki faktori koji povećavaju rizik za razvoj te bolesti, kao što su veća starija dob, obiteljska anamneza, neliječena depresija te način života i bolesti povezane sa srčanim bolestima.
U časopisu The Lancet Digital Health objavljena je studija koja je potvrdila demenciju kao rizičan faktor, ali je otkrila i neke nove faktore koji bi mogli pomoći u ranijem početku terapije ili razvoju nekih novih terapija ove devastirajuće bolesti. Analizirali su podatke prikupljene od 20.214 britanskih pacijenata tijekom 24-godišnjeg perioda te od 19.458 francuskih pacijenata prikupljene tijekom 21 godinu. To je ujedno i prva studija koja je prepoznala zatvor kao mogući rizični faktor koji se javlja godinama prije dijagnoze Alzheimerove bolesti.
Zdravstveni problemi povezani s dijagnozom Alzheimerove bolesti kasnije u životu su:
- teški depresivni poremećaj
- anksioznost
- zatvor
- neprirodan gubitak tjelesne težine
- reakcija na veliki stres
- poremećaji spavanja
- gubitak sluha
- vrsta artritisa koja se naziva cervikalna spondiloza
- padovi
- umor
- U ovoj smo studiji utvrdili samo statističke povezanosti koje bi trebale biti predmetom daljnjih istraživanja kako bi se otkrili mehanizmi koji stoje iza njih. Otvoreno pitanje ostaje jesu li navedeni zdravstveni problemi rizični faktori, simptomi ili upozoravajući znakovi bolesti - rekao je jedan od autora studije Thomas Nedelec.
Krajem prošle godine u medijima se pisalo o mogućem cjepivu protiv te bolesti. Naime, eksperimenti na miševima su otkrili da cjepivo uništava štetne proteine u mozgu te tako vraća pamćenje. Britanski i njemački znanstvenici tada su tvrdili da bi ta pionirska terapija mogla predstavljati revoluciju u pristupu liječenju Alzheimerove bolesti. Klinička ispitivanja te metode mogla bi započeti kroz dvije godine, a bude li se pokazalo uspješnim, cjepivo bi moglo stajati oko 15 funti po dozi.