Zamislite povrće koje izgleda kao križanac između kupusa i repe. E pa tako otprilike izgleda koraba, uz nešto više listova oko blijedo zelene loptice. Ovo skromno i često zanemareno povrće pripada obitelji krstašica ili kupusnjača, u koje spadaju i kupus, brokula i kelj, no njezin lukovičast oblik, hrskava struktura i blaga slatkoća razlikuju je od tih mnogo popularnijih rođaka. No, kad je riječ o dobrobitima korabe, ide s njima rame uz rame, a po mišljenju mnogih stručnjaka čak ih i nadmašuje. Obiluje vitaminima, mineralima i vlaknima i predstavlja pravu nutritivnu bombu pa svakako zaslužuje više pažnje i mjesta u svakodnevnom jelovniku. Srećom, danas se sve više prepoznaju dragocjena svojstva korabe za zdravlje, a i njezina kulinarska fleksibilnost doprinosi tome da napokon stane rame uz rame ostalim razvikanijim vrstama povrća. Ona može biti ukusan dodatak najrazličitijim jelima, od salata i pirea do variva i juha, a činjenica da je krcata važnim nutrijentima čini je odličnim izborom za zdravlje.
Sezona korabe varira ovisno o tome gdje se uzgaja, no općenito se smatra povrćem hladnijih mjeseci jer se uglavnom bere u rano proljeće, jesen i zimi.
Puno ‘lipih‘ stvari
Zahvaljujući njezinom moćnom nutritivnom profilu, koraba je dragocjen saveznik zdravlja. Teško je i pobrojati sve njezine sastojke koji su od ključnog značenja za pravilno funkcioniranje organizma i očuvanje zdravlja. Obiluje vodom, vlaknima, kalijem, manganom, magnezijem, željezom, fosforom, folatom, kalcijem vitaminima C i B6, a sadrži i mnogo biljnih tvari uključujući fenolne kiseline, antocijanine, glukozinolate i izotiocijanat, i to naročito u kori. Siromašna je kalorijama pa jedna cijela šalica korabe sadrži samo 36 kalorija, a kombinacija dragocjenih nutrijenata, od minerala, vitamina i antioksidansa do vlakana i proteina čini je odličnim saveznikom u borbi protiv mnogih bolesti, čak i onih vrlo teških, poput raka, dijabetesa i srčanih bolesti. Uz to doprinosi zdravlju kostiju i probavnog sustava, a odlična je pomoć i u mršavljenju i održavanju optimalne tjelesne težine.
Podupire imunološki sustav
Vitamin C i biljne tvari kojima obiluje koraba jačaju naš imunološki sustav na razne načine. Jedna šalica sirove korabe sadrži 62 mg vitamina C, što čini oko 84 posto preporučenog dnevnog unosa za žene i 70 posto preporučenog dnevnog unosa za muškarce. Vitamin C štiti stanice od djelovanja slobodnih radikala te tako osnažuje imunološki sustav. Biljne tvari u ovom povrću smanjuju upalu u tijelu te tako štite od slobodnih radikala i nestabilnih molekula koji su u korijenu brojnih akutnih i kroničnih bolesti. Zanimljivo je da i vitamin B6 ima ključnu ulogu u očuvanju snažnog imunološkog sustava zato što regulira imunološki odgovor. Osim toga, novija istraživanja sugeriraju da glukozinolati, fitokemikalije koje su prisutne gotovo isključivo u povrću iz skupine krstašica, imaju protuupalno, antioksidalno i kemoprotektivno djelovanje, što znači da imaju antikancerogen učinak. Neke studije čak upućuju na to da koraba ima i antibakterijska svojstva, vjerojatno zahvaljujući sinergijskom djelovanju tih nutrijenata.
Jača zdravlje srca
Ovo malo, okruglasto povrće štiti i jača zdravlje srca zahvaljujući udjelu vlakana, kalija i biljnih tvari. Topiva vlakna prisutna u korabi vežu se uz prehrambeni kolesterol u tankom crijevu te tako pomažu njegovom uklanjanju iz tijela umjesto da bude apsorbiran u krv, gdje može doprinijeti nakupljanju plaka u venama i arterijama, odnosno razvoju ateroskleroze. Odgovarajući unos kalija povezan je s boljom regulacijom krvnog tlaka, naročito kod osoba s hipertenzijom ili dužim periodima povišenog krvnog tlaka. Taj je mineral i važan elektrolit koji pospješuje zdrav srčani ritam. Kao da to nije dovoljno, spomenute biljne tvari u korabi smanjuju upalu, što podupire zdravlje srca, a od njih su za srce naročito korisni antocijanini. Antocijanini se povezuju sa zdravijim vrijednostima krvnog tlaka i smanjuju rizik za srčani i moždani udar. Naposljetku, jedna je studija otkrila da je povećan unos krstašica, poput korabe, povezan s nižim rizikom za aterosklerozu i s njom povezanim vaskularnim bolestima te smrtnošću uslijed tih bolesti kod starijih žena.
Čuva metaboličko zdravlje
Nutrijenti prisutni u korabi pomažu i boljem metabolizmu. Vlakna koja sadrži pomažu kod problema spore probave te reguliraju šećer u krvi pa tako pospješuju stabilniju razinu energije i bolju kontrolu šećera u krvi kod osoba s metaboličkim bolestima, kao što je dijabetes. Čak, koraba se smatra antidijabetičkim povrćem zahvaljujući njenim antioksidalnim i protuupalnim svojstvima. Treba dodati i da vitamin B6 iz ovog povrća sudjeluje u više od 100 enzimskih reakcija u tijelu, uključujući one koja pomažu metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina, dok je vitamin C ključan za optimalnu apsorpciju željeza.
Pomaže crijevima
Obilje vode i vlakana korabu čini odličnim povrćem za crijeva i probavni sustav općenito. Sadrži i topiva i netopiva vlakna, što pospješuje redovitost probave i sprečava uobičajene gastrointestinalne probleme poput plinova, nadimanja, proljeva i zatvora. No, topiva vlakna koja sadrži koraba također djeluju i kao prebiotik u mikrobiomu crijeva. Prebiotici su hrana za dobre bakterije u crijevima i pomažu mikrobiomu, zajednici trilijuna mikroorganizama u u debelom crijevu. Mikrobiom crijeva je usko povezan, ne samo za zdravljem crijeva, već i sa zdravljem imunološkog sustava i zdravljem općenito. Naposljetku, voda u korabi pomaže da hrana lakše prolazi kroz probavni trakt omogućujući vlaknima pravilno funkcioniranje i uklanjanje otpada iz crijeva.
Korisna za mozak
Kroz podršku mikrobiomu crijeva koraba ujedno pospješuje i zdravlje mozga jer su zdravlje crijeva i mozga usko povezani, odnosno mikrobiom crijeva je dio mreže koja se naziva „os crijeva-mozak” i koja povezuje emocionalne centre u mozgu s perifernim crijevnim funkcijama. To znači da ako naš mikrobiom crijeva nije u dobroj formi, to se može odraziti na naše mentalno zdravlje i zdravlje mozga općenito, ali vrijedi i obratno. Osim toga, vitamin B6 iz korabe ima značajan doprinos stvaranju neuroprijenosnika, signalnih molekula u mozgu koje su ključne za zdravu komunikaciju moždanih stanica. A tu su i antocijanini za koje se smatra da imaju neuroprotektivno djelovanje te da pomažu u zaštiti od neurodegenerativnih bolesti, poput Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti.
Još neke dobrobiti
Koraba ima i neke dodatne dobrobiti, među kojima je svakako zdravlje kože kojem doprinosi zahvaljujući obilju vitamina C, nužnog za sintetiziranje kolagena, i vode bez koje je nemoguća odgovarajuća hidratacija. Korisna je i za kosti jer kalcij i magnezij koji sadrži podupiru zdravlje kostiju i funkciju mišića, a i mangan iz korabe ima važnu ulogu u jačanju kostiju. Naravno, poput ostalog povrća iz obitelji krstašica, i koraba ima antikancerogena svojstva, što se može pripisati sumpornim spojevima koje sadrže, ali i fitosterolima antioksidalno djelovanja.
Nedostaje vam ideja?
Prije nego što vam damo nekoliko ideja za pripremu ovog dragocjenog povrća, treba napomenuti da prilikom pripreme koru možete zadržati ili oguliti ako vam ni nakon pranja ne izgleda dobro. No, ako kora nije predebela i ako izgleda zdravo i svježe, nemojte je guliti jer je super gusta nutrijentima. Inače, sirovu korabu možete upotrijebiti kao hrskavi dodatak salatama i sendvičima, amnogi je narežu na prutiće i grickaju kao zdravu grickalicu između obroka (koju možete umočiti u humus, namaz od sira i sl.). Kuhana koraba daje odličan okus juhama i varivima, ali i raguima i pireima. Inače i tijelo korabe i stapke i listovi mogu se peći, pirjati i grilati tako da ne možete pogriješiti kako god je odlučili pripremiti. Možete je spiralnim rezačem narezati i skuhati kao zamjenu za tjesteninu, ako pazite na unos ugljikohidrata. I još jedan prijedlog: ogulite korabu, narežite je na prutiće, poprskajte maslinovim uljem te pospite parmezanom i sitno nasjeckanim češnjakom, a zatim ispecite u pećnici. Dobit ćete grickalicu za prste polizati, a tijelo će vam biti zahvalno
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....