Ova bolest je sve češća kod mladih osoba, a može dovesti do srčanog i moždanog udara!

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu, a više od 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od njih, piše HZJZ. Jedna od njih je i koronarna bolest arterija koja se javlja kad su stijenke arterije zagušene plakom i ne mogu pravilno obavljati svoj zadatak slanja dovoljno kisika i hranjivih tvari u srce.

- Prešli smo iz doba u kojem je tjelesna aktivnost bila ključna za svakodnevni život, a hrana se pronalazila lovom i skupljanjem, u moderno doba u kojem pogodnost i brzina prednjače odlukama tijekom našeg svakodnevnog života. Ova promjena rezultirala je očitim porastom srčanih i kroničnih bolesti naše populacije - navodi Tomi Mitchell, liječnica obiteljske medicine s holističkim wellness pristupom.

Iako znamo zašto se to događa, kaže Mitchell, još uvijek nam nedostaju učinkovite strategije za održavanje zdravlja i sprječavanje negativnih ishoda u modernom način životu. Jedan od tih negativnih ishoda je bolest koronarnih arterija.


Što trebate znati?

- Koronarna bolest arterija je stanje koje opisuje začepljenje srčanih arterija zbog masnih naslaga. Iznimno je česta i više nije bolest koja pogađa samo starije. S promjenom stila života u prošlim desetljećima, ljudi mlađe dobi imaju bolest koronarnih arterija koja rezultira katastrofalnim ishodima ako se ignorira - kaže dr. med. Valay Parikh, kardiolog u Staten Island University Hospital.

Dr. Mitchell navodi sličnu definiciju, ali ističe da je ova bolest tihi ubojica budući da se može manifestirati s malo ili bez simptoma sve dok ne dođe do velike blokade.

- Čimbenici rizika za razvoj uključuju visoki kolesterol, dijabetes, abnormalni krvni tlak, pretilost i sjedenje, pušenje, starost, obiteljska povijest bolesti i prekomjerna konzumacija alkohola. Osim toga, istraživanja su pokazala da održavanje zdrave prehrane i režima tjelovježbe može pomoći u smanjenju rizika i simptoma bolesti - rekla je.

Dodaje kako je to ozbiljna bolest koja može dovesti do srčanog i moždanog udara, ali i drugih po život opasnih stanja.


Zašto je tako česta?

Prema dr. Parikhu, obično je posljedica rizičnih čimbenika hipertenzije, dijabetesa, povišenog kolesterola.

Zbog porasta ovih problema, sve većeg fizičkog i mentalnog stresa, lošeg sna, češće se javlja nego prije. No, može se odgoditi ili spriječiti brigom o sebi. Neke od promjena koje možete napraviti:

• Prestanite pušiti
• Izbjegavajte pretjerano konzumiranje alkohola
• Jedite puno voća, povrća i hrana s puno vlakana
• Izbjegavajte hranu bogatu dodanim šećerom
• Hodajte ili odaberite neku fizičku aktivnost kojom ćete se baviti barem 30 minuta dnevno. Poželjne su aerobne vježbe.
• Smršavite ako imate višak kilograma

- Pušenje jer glavnih čimbenik rizika jer sužava krvne žile i smanjuje dotok krvi u srce. Loš način života, poput nedostatka tjelovježbe, povećanog unosa masti i prehrane s malo svježeg voća i povrća, vjerojatno će dodatno povećati nečije šanse za razvoj bolesti koronarnih arterija - kaže dr. Mitchell.

Ona ističe da navedene loše navike tijekom vremenu mogu dovesti do nakupljanja plaka na stijenkama arterija, što dovodi do otvrdnjavanja, ometanja pravilne cirkulacije u cijelu tijelu i dovodi do zdravstvenih problema poput srčanog ili moždanog udara. Naravno, u nekim slučajevima genetika može izložiti pojedince, ali izbor zdravog života pomaže uvelike smanjiti šanse.


Koji su simptomi?

Mnogi oboljeli isprva nemaju simptome ili se mogu pojaviti tek kada srce snažno kuca, kao tijekom vježbanja. Jedan od neobičnih simptoma je pritisak ili nelagoda u sredini ili lijevoj strani prsnog koša ili lijevoj ruci, kaže dr. Parikh.

Kako se koronarne arterije nastavljaju sužavati, sve manje i manje krvi dolazi do srca i simptomi mogu postati ozbiljniji ili češći, navodi Klinika Mayo.

Znakovi i simptomi bolesti koronarnih arterija mogu uključivati i:

• Bol u prsima - Možete osjetiti pritisak ili stezanje u prsima. Neki ljudi kažu da imaju osjećaj kao da im netko stoji na prsima, obično se javlja na srednjoj ili lijevoj strani prsnog koša. Fizička aktivnost ili jake emocije mogu izazvati anginu, a bol obično nestaje u roku od nekoliko minuta nakon završetka događaja koji ga je pokrenuo. Kod nekih ljudi, osobito žena, bol može biti kratka ili oštra i osjećati se u vratu, ruci ili leđima.
• Kratkoća daha - Možda ćete se osjećati kao da ne možete doći do daha.
• Umor - Ako srce ne može pumpati dovoljno krvi da zadovolji potrebe vašeg tijela, možete se osjećati neobično umorno.
• Srčani udar - Potpuno začepljena koronarna arterija uzrokovat će srčani udar. Klasični znakovi i simptomi srčanog udara uključuju bol ili pritisak u prsima, bol u ramenu ili ruci, otežano disanje i znojenje. Žene mogu imati manje tipične simptome, poput boli u vratu ili čeljusti, mučnine i umora. Neki srčani udari ne uzrokuju nikakve vidljive znakove ili simptome.

Prema dr. Mitchellu, osim navedenih simptoma, treba obratiti pozornost i na nakupljanje tekućine u stopalima, gležnjevima i nogama.

Ako imate neke od simptoma tijekom dužeg razdoblja ili sumnjate na ovu bolest, svakako se javite liječniku.