Promjene koje se u početku čine toliko malenima i nevažnima, mogu postati rezultati koje ste već dugo priželjkivali. Ovako je otprilike pisac James Clear opisao moć usvajanja svakodnevnih pozitivnih navika. Predstavljaju dio svakoga od nas, a osim što mogu postati naše vrline, vrlo lako se mogu pretvoriti u mane. Ipak, zadržat ćemo se na onim pozitivnim, barem kad je zdravlje u pitanju. Kad biste mogli dodati pet godina svom životu biste li potpisali? Naime, studija objavljena u časopisu BMJ Evidence-Based Medicine, došla je do zaključka da ljudi s genetskim rizikom od rane smrti, mogu produžiti život do 5,5 godina, a ključ je u promjeni životnog stila.
Rezultati studije
Spomenuta studija je analizirala je podatke više od 350.000 ljudi tijekom 13 godina, a istraživači su proučavali informacije o njihovoj genetici, socioekonomskom statusu, obrazovanju i povijesti bolesti. Svaka je osoba dobila poligenetski rezultat, koji sažima gene koji mogu utjecati na životni vijek, s rezultatom temeljenim na njihovim životnim navikama.
Na temelju prikupljenog, istraživači su otkrili da svi imaju 78 posto veću vjerojatnost da će umrijeti rano ako su slijedili nezdrav način života. Ljudi koji su imali genetski rizik od ranije smrti i koji su vodili nezdrav način života imali su dvostruko veću vjerojatnost da će doista umrijeti rano u usporedbi s ljudima bez genetskog rizika od rane smrti i zdravog načina života.
Najveći utjecaj
Studija je promatrala šest čimbenika životnog stila svake osobe: njihov status pušača, razinu tjelesne aktivnosti, prehranu, koliko su alkohola popili, oblik tijela i navike spavanja. Od nabrojenog istraživači su otkrili da sljedeća četiri elementa imaju najveći utjecaj na dugovječnost:
- Pušenje - Oni koji nisu pušili ili nikad nisu pušili imali su manji rizik od prerane smrti od ljudi koji trenutno puše.
- Tjelesna aktivnost - Sugerira se da odrasli budu tjelesno aktivni najmanje 150 minuta tjedno.
- Spavanje - Najbolji rezultati bili su kod onih koji su spavali sedam do osam sati noću.
- Zdrava prehrana - s puno voća i povrća povezana je s manjim rizikom od prerane smrti. Ljudi s najnižim rizikom također nisu pili više od jednog alkoholnog pića dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce.
Što kažu liječnici?
- Ova studija pridonosi rastućim dokazima da naši geni nisu naša sudbina - rekla je Kristi Artz, liječnica medicine životnog stila osvrćući se na studiju.
S njom se složio i liječnik obiteljske medicine Alfred F. Tallia potvrdivši kako rezultati studije dokazuju da pozitivne životne promjene povoljno utječu na dugovječnost. Navika redovitog i kvalitetnog spavanja, kao i pridržavanje dosljednog plana vježbanja može biti od pomoći i to ne samo za kardiovaskularno zdravlje, već i zdravlje mozga.
- Što se tiče prehrane, dobra je ideja napuniti svoj tanjur većinom povrćem. Četvrtina bi trebala biti popunjena bjelančevinama, idealno riba, a ostatak tanjura bi trebao biti popunjen povrćem ili cjelovitim žitaricama - smatra Ora Karp Gordon, direktorica kliničke genetike i genomike koja se zalaže za pretežno biljnu prehranu.
Tjelesna težina i alkohol, smatraju ovi stručnjaci su vrlo snažni modifikatori rizika kada su u pitanju karcinomi koji se temelje na hormonima. Također, korisno učiniti sve što možete kako biste smanjili stres.
- Stres može igrati značajnu ulogu u razvoju bolesti. Razina kortizola raste kao odgovor na fizički i emocionalni stres, uzrokujući pritom i povećanje krvnog tlaka. Kad ste stalno pod stresom, to povećava rizik od nakupljanja viška masnoće u vašem tijelu, pa čak i od razvoja dijabetesa tipa 2 - kaže Kimberly Prado, klinička izvanredna profesorica koja preporučuje smanjenje razine stresa kad god je to moguće i to uz alate kao što su meditacija, okruživanje pozitivnim ljudima, vježbanje te pridržavanje protuupalne dijete.