Ginekolog Fistonić razbija mitove: Ovo je sve što trebate znati o hormonskom liječenju u menopauzi

Piše: Izv. prof. prim. dr. sc. Ivan Fistonić, spec. ginekologije i opstetricije, subspec. humane reprodukcije, član Upravnog odbora Hrvatskog društva za menopauzu (HRDM) i predstavnik HRDM-a u International Menopause Society (IMS)

Menopauza je prirodna pojava u životu žene. Prate je određeni simptomi koji mogu biti i neugodni, ali postoji više terapijskih metoda kojima se mogu umanjiti. Među njima je i hormonsko liječenje koje će pomoći većini žena, ali je važno da ga propisuje liječnik koji je specijaliziran u toj problematici i koji će pomoći u donošenju ispravnih odluka u procesu očuvanja zdravlja. Hormonsko liječenje propisuju liječnici koji se bave menopauzalnom medicinom (ginekolozi, endokrinolozi, liječnici obiteljske medicine...). Prate ga i određene kontroverze, stoga je uvijek najmudrije obratiti se liječniku koji je specijaliziran u menopauzalnoj medicini.

Važno je slijediti upute liječnika u kojeg imate povjerenja jer oslanjati se samo na informacije s interneta ili društvenih mreža nosi rizike za zaključke koji nisu utemeljeni na provjerenim informacijama te dovode do pogrešne interpretacije. Službene informacije mogu se pronaći i na stranicama Hrvatskog društva za menopauzu i Međunarodnog društva za menopauzu. I ovogodišnja tema Svjetskog dana menopauze, koja se obilježava svake godine u listopadu, posvećena je hormonskom liječenju u menopauzi. Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana menopauze Međunarodno je društvo za menopauzu izdalo brošuru u kojoj su navedeni odgovori na najčešća pitanja koja se postavljaju pri donošenju odluke o hormonskom liječenju u menopauzi.

Kome je namijenjeno?

Vaš liječnik predložit će vam hormonsko liječenje ako patite od valova vrućine, noćnog znojenja, suhoće rodnice i učestale potrebe za mokrenjem. Hormonsko liječenje namijenjeno je i onima u kojih je ranije (prije 45. godine) ili prerano (prije 40. godine) nastupila menopauza. Iako u nekih žena simptomi nisu izraženi, hormonsko je liječenje dobrodošlo radi prevencije bolesti kostiju, srca i mozga.

Kome nije potrebno propisivati hormonsko liječenje u menopauzi?

Žene u kojih se menopauza javlja uobičajeno nakon 45. godine, a nemaju izražene simptome hormonsko liječenje nije potrebno. Malo je dokaza da je hormonsko liječenje izvor "vječne mladosti", zato je važno znati da nije primarno namijenjeno za prevenciju starenja, oslabljenog pamćenja i demencije. Žene koje su preboljele rak dojke ili duboku vensku trombozu, odnosno boluju od poremećaja zgrušavanja krvi, trebaju u razgovoru sa svojim liječnikom razjasniti u kojoj je mjeri hormonsko liječenje sigurno za njih. Odluka o hormonskom liječenju je osobni izbor žene i zato je potrebno u potpunosti razjasniti dobrobit i moguće rizike terapije hormonima.

Što je hormonsko liječenje?

Hormonskim liječenjem nadoknađujete ono što tijelu nedostaje nakon ulaska u menopauzu. Estrogen i progesteron su ključni u liječenju menopauzalnih simptoma. Estrogen umanjuje ili u potpunosti uklanja valove vrućine, noćna znojenja i suhoću rodnice. Progesteron se dodaje estrogenu kod žena koje imaju maternicu, a sprečava nekontrolirano zadebljanje sluznice maternice sa svim mogućim posljedicama takvog zadebljanja.

Kada započeti i kada prestati s hormonskim liječenjem?

Perimenopauza je razdoblje u kojem krvarenja postaju neredovita, a hormonskim liječenjem moguće je dobro uskladiti cikluse. Važno je znati da se uz hormonsku terapiju ponekad mogu javiti točkasta krvarenja ili napetost dojki. Hormonsko liječenje može se započeti i u postmenopauzi, tj. nakon zadnje mjesečnice (menopauze). U dogovoru s liječnikom odlučuje se o potrebi za liječenjem, odnosno o izboru preparata. Hormonsko liječenje započinje se u trenutku kada simptomi postanu izraženi. U onih kojima je dijagnosticirana rana ili prerana menopauza preporuka je da započnu liječenje bez obzira na simptomatologiju. Cilj je zaštita zdravlja i prevencija kroničnih bolesti (srčano-žilnih, osteoporoze...). Granica za prekid hormonskog liječenja zapravo ne postoji. U pravilu ovisi o trajanju simptoma, ali je konačnu odluko mudro donijeti konzultirajući se s liječnikom. Dugotrajno liječenje može donijeti neznatne rizike za rak dojke ili trombozu. Redovitim jednogodišnjim kontrolama izbjegavaju se iznenađenja, na vrijeme se prepoznaju znakovi koji upućuju na rizike i u konačnici, procjenom odnosa dobrobiti i rizika donosi odluka o nastavku ili prekidu liječenja.

Zašto je hormonsko liječenje potrebno?

Umanjuje ili potpuno uklanja menopauzalne simptome: valove vrućine, noćna znojenja, suhoću rodnice. Uz to, pridonosi zdravlju kostiju: sprečava osteoporozu, stanje oslabljene čvrstoće kostiju uz visoki rizik za prijelom te pomaže zdravlju srca, pogotovo ako se s liječenjem krene neposredno nakon ili u tijeku menopauzalne tranzicije.

Koji su rizici hormonskog liječenja u menopauzi?

Iako hormonsko liječenje u menopauzi donosi veliku dobrobit, ipak postoje i vrlo mali rizici za rak dojke (rizik je neznatno povišen u dugotrajnog hormonskog liječenja), krvne ugruške (umjereno povišen rizik zabilježen je pri korištenju tableta) i moždani udar (kod žena poodmakle dobi umjereno je povišen rizik za moždani udar). Svi spomenuti rizici ovise o općem zdravstvenom stanju žene, dobi i trajanju hormonskog liječenja. l

Sve vrste hormonskih pripravaka

Hormonsko liječenje, poznatije kao hormonska nadomjesna terapija, dolaze u više oblika.

Tablete - uzimanje je jednostavno, ali je potreban oprez zbog opterećenja sustava zgrušavanja krvi.

Naljepci, sprejevi, gelovi - absorbiraju se kroz kožu i nose najmanje rizika, pogotovo u onih s kroničnim bolestima.

Vaginalne kreme, gelovi, tablete i prstenovi - koriste se kod osjećaja suhoće rodnice, odnosno nelagode pri seksualnosti.

Zbog nedostatne regulative, nedovoljno podataka o sigurnosti i učinkovitosti, nedostatnoj standardizaciji i testiranju čistoće proizvoda, tzv. "bioidentični hormoni" koji se proizvode kao magistralni lijekovi u nekim laboratorijima, stručna društva ne preporučuju.