Čini se da naš vid može predvidjeti demenciju čak 12 godina prije dijagnoze

Zamislite da rutinski pregled očiju zapravo može nagovijestiti budućnost zdravlja vašeg mozga. Novo istraživanje sugerira da bi male promjene u vašem vidu mogle predvidjeti demenciju do 12 godina prije nego što se dijagnosticira. Proučavajući ove suptilne pomake u načinu na koji naše oči rade, znanstvenici nagovještavaju o novim načinima otkrivanja ranih znakova demencije.

Ova studija, provedena u Norfolku u Engleskoj, pratila je 8.623 zdrava sudionika tijekom nekoliko godina i pratila je zabrinjavajuću korelaciju između gubitka osjetljivosti vida i kasnijeg razvoja demencije.

Nalazi studije

Na početku studije, sudionici su podvrgnuti testu vizualne osjetljivosti, koji je zahtijevao da pritisnu gumb čim vide trokut među pokretnim točkama. Oni koji su kasnije razvili demenciju osjetno su sporije otkrivali trokut u usporedbi s onima koji su ostali zdravi. Do kraja istraživanja, 537 sudionika dijagnosticirano je sa demencijom, što je istraživačima omogućilo da analiziraju prethodne čimbenike.

Sugerira se da bi problemi s vidom mogli signalizirati rani kognitivni pad. Alzheimerova bolest, koju karakteriziraju toksični amiloidni plakovi, u početku može oštetiti regije mozga povezane s vidom. Kako bolest napreduje, oštećuje područja povezana sa pamćenjem, čineći testove vida možda učinkovitijima od testova pamćenja u ranim fazama.

Kada se testiraju bolesnici s Alzheimerom potrebno je zahvatiti različite aspekte vizualne obrade, uključujući osjetljivost na kontrast i sposobnost razlikovanja određenih boja, poput plavo-zelenog spektra. To ja zato što takva oštećenja vida mogu utjecati na svakodnevni život, često prolazeći nezapaženo dok ne postanu izraženija.

Inhibicijska kontrola i pokreti očiju

Problemi u "inhibicijskoj kontroli" pokreta očiju pokazali su se kao još jedan rani znak Alzheimera. Osobe s demencijom često imaju problema s ignoriranjem ometajućih podražaja, što dovodi do otežane kontrole pokreta očiju.

Izazovi prepoznavanja lica

Demencija također utječe na to kako pojedinci obrađuju i prepoznaju lica. Obično ljudi skeniraju lica od očiju do nosa do usta što im pomaže da se prisjete novih poznanstava. Pojedinci s demencijom mogu odstupiti od ovog obrasca i često se čine izgubljenima ili isključenima zbog neučinkovitih pokreta očiju. Taj problem teškog prepoznavanja ljudi bi se tako više mogao pripisivati problemima s pokretima očiju nego problemima povezanim s pamćenjem, kojima se inače češće pripisivao.

Vježbanje pokreta očima za bolje pamćenje

Vizualna osjetljivost povezana je s pamćenjem, a istraživači testiraju može li vježbanje pokreta očiju poboljšati pamćenje. Neke studije sugeriraju da gledanje televizije ili čitanje, koji uključuju česte pokrete očiju, mogu poboljšati pamćenje i smanjiti rizik od demencije.

Ljudi koji često čitaju mogu imati bolje pamćenje dijelom zbog svog obrazovanja koje gradi rezervu mozga, a pokazalo se da brzi, ponavljajući pokreti očiju poboljšavaju pamćenje samo dešnjacima, a zašto je to tako se ne zna.

Međutim, korištenje pokreta očiju kao alata za liječenje ili dijagnostiku za demenciju još uvijek je ograničeno visokom cijenom i složenom tehnologijom koja je potrebna za taj proces. Dok ovi alati ne postanu dostupniji, dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti pokretima očiju ostaje uglavnom u fazi istraživanja.