Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain i prof. dr. sc. Goran Tešović

 FOTOGRAFIJE: ZVONIMIR_FERINA
Živim.hr
Živim.hr
DUG ŽIVOT ZA SVE

Cijepljenje je jedna od najisplativijih i najuspješnijih danas dostupnih zdravstvenih intervencija

27. travanj 2022.
Europski tjedan cijepljenja obilježen je konferencijom za medije na kojoj se razgovaralo o budućnosti cijepljenja te su predstavljani najnoviji rezultati istraživanja stavova o cijepljenju


Svake se godine, posljednjeg tjedna u travnju, obilježava Europski tjedan cijepljenja. Cilj Europskog tjedna cijepljenja jest promicanje važnosti cijepljenja u svrhu zaštite zdravlja svih generacija od različitih zaraznih bolesti. Pod sloganom „Dug život za sve“, Europski tjedan cijepljenja, odnosno imunizacije, promiče ključnu poruku o vitalnoj važnosti imunizacije u sprječavanju zaraznih bolesti i zaštititi života. Konačni je cilj zaštititi što više ljudi od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, čime se stvaraju uvjeti i za zdraviji i dulji životni vijek.

Povodom Europskog tjedna cijepljenja u Hrvatskom novinarskom domu organizirana je konferencija za medije na kojoj se razgovaralo o budućnosti cijepljenja, utjecaju cjepiva na napredak društva te o važnosti cijepljenja u zaštiti od mnogih opasnih zaraznih i nezaraznih bolesti. Na konferenciji su sudjelovali prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain te prof. dr. sc. Goran Tešović koji su zaključili da je cijepljenje jedna od najisplativijih i najuspješnijih danas dostupnih zdravstvenih intervencija i kako se upravo zato smatra jednim od najvećih medicinskih dostignuća moderne civilizacije.


Spašava živote i smanjuje invalidnost

Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u centru za infektivna istraživanja Helmholtz i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Hannoveru izjavio je kako je „malo koji ljudski izum imao toliko transformativan i pozitivan učinak na naše društvo poput cjepiva. Cjepiva su praktično iskorijenila dječju smrtnost od zaraznih bolesti, promijenivši očekivanja roditelja, strukture obitelji, a tri generacije nakon proširenja kalendara cijepljenja, i društvenu svijest pa čak i kolektivno sjećanje na dječje bolesti.“ On ipak smatra da brojni izazovi i dalje opstaju; „Infektivne bolesti su i dalje izazov modernog doba, dijelom zbog širenja sojeva bakterija otpornih na antibiotike, dijelom zbog novih pandemija koje se u globaliziranom i premreženom svijetu brzo šire, a dijelom i zbog produženog životnog vijeka i očekivanja da pružimo zaštitu protiv zaraza i osobama treće dobi.“ Čičin-Šain rješenje vidi u modernoj vakcinologiji, odnosno iznimno aktivnom području koje sjedinjuje imunologiju, infektologiju, genetiku i biokemiju. „Efikasna cjepiva za zaštitu odraslih i starijih osoba razvijena su u rekordnom vremenu i promijenila su dinamiku COVID-19 pandemije, spasivši nebrojene živote. Polivalentna cjepiva, koja djeluju protiv brojnih varijanti infektivnih mikroorganizama pružaju nadu u razvoj univerzalnih cjepiva protiv pneumokoka, gripe, citomegalovirusa ili hepatitisa C“, smatra Čičin-Šain koji je za kraj zaključio da su „suvremena cjepiva opravdala povjerenje društva, ali svijest o njihovoj efektivnostii sigurnosti treba nastaviti razvijati kako bi se iskoristio njihov puni potencijal.“

Osim što cijepljenje spašava živote i smanjuje invalidnost, može i značajno smanjiti pritisak na zdravstvene sustave zbog manjeg broja hospitalizacija i posjeta liječnicima. Zahvaljujući napretku u znanstvenim područjima kao što je genomika, istraživači procjenjuju potencijal cjepiva i protiv nezaraznih bolesti, uključujući niz karcinoma, alergija, autoimunih bolesti i Alzheimerove bolesti. Zato su iznenađujući podatci novih istraživanja koje je na konferenciji ekskluzivno predstavio prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med, dječji infektolog i pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Prof. dr. sc. Tešović je istraživanja stavova trudnica te stavova roditelja djece i adolescenata o cijepljenju proveo u Hrvatskoj u periodu od studenog 2021. do siječnja 2022. godine. Istraživanje o stavovima roditelja pokazalo je da 19 % roditelja podržava cijepljenje svoje djece protiv Sars-Cov-2 virusa. Neodlučnih je bilo 47 %, dok je 34 % ispitanih izjavilo da neće cijepiti svoju djecu. Studija je pokazala i da postoje velike razlike u stavovima kod cijepljenih i necijepljenih roditelja. U grupi cijepljenih, 30 % podržava cijepljenje, dok u grupi necijepljenih roditelja cijeljenje podržava samo 3 %. Istraživanjem o stavovima trudnica o cijepljenju, provedeno od svibnja do listopada 2021. godine, pokazalo se da se samo 16 % ispitanica namjeravalo cijepiti protiv COVID-a 19, unatoč tome što njih 71 % misli da su trudnice izložene visokom riziku od ove bolesti. Kad je u pitanju cijepljenje protiv gripe, 58 % trudnica misli da se ne trebaju cijepiti iako su prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i drugih stručnih tijela trudnice jedna od rizičnih skupina. Ova studija pokazala je da su ključni razlozi za odbijanje cijepljenja protiv COVID-19 trudnica u Hrvatskoj zabrinutost za učinkovitost i sigurnost cjepiva. Tešović je zaključio kako bi „svi zdravstveni djelatnici trebali uložiti više napora u edukaciju trudnica o rizicima od COVID-19 i gripe, kao i o prednostima i sigurnosti cjepiva“.

Zajednički je zaključak kako bi se trebalo dodatno raditi na edukaciji i osvješćivanju javnosti o prednostima, mogućnostima i sigurnosti imunizacije, a ova konferencija i obilježavanje Europskog tjedna cijepljenja pozitivan su iskorak u tom smjeru.

Teme
Linker
24. srpanj 2022 06:14