Socijalna anksioznost ili socijalna fobija je među najčešćim mentalnim poremećajima. Karakterizira je nelagoda, sram, znojenje, drhtavica i napadaji panike u situacijama kada nas drugi ljudi promatraju ili procjenjuju, poput intervjua za posao, javnog nastupa, držanja prezentacije, ali i samog pojavljivanja među (nepoznatim) ljudima. Osobe koje pate od socijalne fobije u tim će situacijama doživjeti količinu stresa koja nadilazi uobičajenu nelagodu koju svatko od nas povremeno osjeti. Osobe s ovim poremećajem osjetljive su na kritike i odbacivanje, teško se ili se uopće ne zauzimaju za sebe, imaju poteškoća u izražavanju vlastitih potreba i pate od niskog samopoštovanja.
Zbog ovog problema mogu izbjegavati različite društvene situacije, uključujući i one koje su tipičan izvor zabave (partiji, promocije). Socijalna fobija vodi u izolaciju i dugoročno u depresiju.
- Osjećam se kao da sam jedini koji sam pati, a svi se drugi zajedno dobro zabavljaju i imaju o čemu razgovarati. Osjećam se kao da me nitko ne voli, pa zašto bi itko pričao sa mnom? Kada i pričaju, uvijek osjećam kao da što prije žele otići razgovarati s nekim drugim, zabavnijim - prenosi Medical News Today anonimnu izjavu oboljelog.
Evo četiri savjeta koja psiholozi savjetuju u slučaju socijalne fobije.
1. IZBJEGAVAJTE NEGATIVNE STRATEGIJE RJEŠAVANJA PROBLEMA
Osobe koje pate od socijalne fobije često u neugodnim situacijama piju pogrešno misleći da će alkohol opustiti njihovu ukočenost. Međutim, samo će još više pogoršati simptome poput drhtanja glasa, znojenja dlanova, zujanja u glavi, nervoze u trbuhu, gubitka apetita ili ukočenosti te dovesti do nesanice i depresije.
Procjenjuje se da oko 20 posto osoba sa socijalnom fobijom pati i od ovisnosti o alkoholu.
Može pomoći kognitivna bihevioralna terapija. Nekim oboljelima pomoglo je i uvođenje redovitog vježbanja, uravnotežena prehrana, izbjegavanje velikih količina alkohola te hobiji i aktivnosti u kojima uživaju.
2. SUOČITE SE SA STRAHOM
Mnogi se oboljeli u situacijama kada se trebaju "izložiti" drugima skrivaju čačkajući po mobitelu. Istraživanje iz 2017. pokazalo je da određen broj mlađih korisnika pametnih telefona, koji su priznali da ne mogu bez njih, imaju i neke od simptoma socijalne fobije kao što su izolacija i nisko samopouzdanje. Psiholozi savjetuju da se u takvim situacijama ipak odvažite i pokušate sudjelovati u razgovoru u društvu. Moguće je da ćete uvidjeti da vas grupa neće odbaciti niti isključiti iz razgovora. Pritom pomaže i stav da se svatko katkad nađe u nelagodnoj situaciji i da je to normalno.
3. POGLEDAJTE SITUACIJU IZ DRUGOG KUTA
Doc. psihologije Jeremy Jamieson sa Sveučilišta Rochester u New Yorku savjetuje da ne treba na sav stres uvijek gledati kao na nešto loše. Naše tijelo prirodno se brani od stresa reagirajući "bijegom ili borbom" te određeno suočavanje sa stresom može dovesti do bolje prilagodljivosti na buduće stresne situacije.
Dobra tehnika borbe protiv socijalne fobije je i strategija "Da, ali...", odnosno da neugodnu situaciju pretvorimo u pozitivnu.
Primjerice: "Da, znam da će na mene biti usmjereno mnogo pažnje, ali imam brojne kvalitete i hobije o kojima ću moći razgovarati."
4. POMAŽITE DRUGIMA
Pomaganje drugima može pomoći onima koji pate od socijalne fobije da se odmaknu od osjećaja zabrinutosti i straha u društvu. Istraživanja pokazuju da kada pomažemo drugima, aktivira se dio mozga koji je povezan s motivacijom i takozvanim nagradnim ciklusom. Ljubaznost i dobrota, pokazala je kanadska studija, smanjuju razinu socijalne fobije i pomažu oboljelima.