Oni koji sebe doživljavaju kao mlađe obično su zdraviji, sretniji i žive dulje

Jeste li se ikada pogledali u ogledalo i bili iznenađeni licem koje ste ugledali i koje se nikako ne podudara s mladenačkim duhom koji osjećate iznutra? Ovo iskustvo kroz koje puno nas prolazi, pri čemu se čini da naša unutarnja mladost prkosi stvarnosti naših godina, fascinantan je spoj psihologije, biologije i sociologije. Unatoč neizbježnom protoku vremena, mnogi od nas nose mladenačku srž koja je u suprotnosti s našim stvarnim godinama. Taj se fenomen često naziva subjektivnom dobi. Prema danskoj studiji objavljenoj u Psychonomic Bulletin & Review, ljudi stariji od 40 godina često se doživljavaju u prosjeku 20 posto mlađima od svoje stvarne dobi. Zanimljivo je da ovaj fenomen mlađe subjektivne dobi počinje već s 25 godina - prije toga većina ljudi ima tendenciju da se osjeća starije nego što jesu.

ISTRAŽIVANJE FENOMENA

Psiholozi i znanstvenici proučavaju ovaj fenomen od 1970-ih, a smatra se da bi različiti kulturni čimbenici mogli utjecati na naše doživljavanje vlastite dobi. Druga studija iz 1989. zaključila je da su subjektivni dobni identiteti oblik obrambenog poricanja kojim se odrasli mogu distancirati od stigme vezane uz starenje. Belén Alfonso, psihologinja specijalizirana za rodne studije, slaže se s tim.

AGEISTIČKI STAVOVI

- Nesvjesno internaliziramo negativne stereotipe o starosti, pa se odupiremo poistovjećivanju sa starijom osobom. Takvi stavovi i stereotipi oko godina posebno pogađaju žene, koje se suočavaju s javnim isticanjem mladosti kao nečega što se izjednačava s aktivnošću i privlačnošću, a nasuprot tome starost je povezana s neproduktivnošću, bolešću i ovisnošću - kaže Alfonso. Iako je razumljivo da zreli pojedinci sebe doživljavaju ili predstavljaju kao mlađe, važno je prepoznati društvene pritiske koji pokreću takvo ponašanje. Ako se u šezdesetima osjećate kao da imate dvadeset, to znači da se smatrate snažnom, energičnom i privlačnom ženom, ali zašto te kvalitete ne možemo povezati s našim stvarnim i zrelim godinama?

PRKOŠENJE STEREOTIPIMA

Primjer Madonne gotovo savršeno dočarava ovaj fenomen. Pjevačica koja je navršila 66 godina konstantno se suočava s kritikama zbog svog samouvjerenog i mladenačkog ponašanja, uključujući twerkanje i pridruživanje viralnim trendovima na TikToku. Mnogi na društvenim mrežama vjeruju da bi se žena u 60-ima trebala ponašati konzervativnije. Kao odgovor Madonna je na Instagramu napisala: "Uhvaćena sam u odsjaju ageizma i mizoginije koji prožimaju svijet. Svijet koji odbija slaviti žene starije od 45 godina i osjeća potrebu da ih kazni ako nastave biti jake volje, marljive i avanturističke. Nikada se nisam ispričala ni za jedan od kreativnih izbora koje sam donijela niti za način na koji izgledam ili se odijevam, i nikada i neću." Madonna svojim stavom pokazuje da tjelesna aktivnost, erotika i trendovi na društvenim mrežama nisu ekskluzivni za zrelu dob, međutim treba uzeti u obzir i to da glazbena industrija vrši pritisak na zrele žene da se uklope u mladenački kalup posežući za estetskom kirurgijom i Photoshopom, smatraju psiholozi. A dob nije ograničila ni Paddy Jones iz Velike Britanije. Ova Guinnessova svjetska rekorderka kao najstarija akrobatska plesačica salse u svojim osamdesetima plesala je kao da joj je dvadeset, a time se i s pravom neizmjerno ponosila. Bila je na brojnim natjecanjima te je izjavila kako se ne osjeća kao da ima osamdeset. Sada ima 89 godina i više se ne natječe, ističući da iako subjektivna dob može poboljšati kvalitetu života, stvarna dob na kraju ipak prevlada.

UZROK ILI POSLJEDICA

Kronološka dob je nepromjenjiva, ali način života i ponašanje mogu utjecati na subjektivnu dob. Bruno Arpino, sociolog sa Sveučilišta u Padovi u Italiji koji je vodio europsku studiju o kvaliteti života starijih ljudi, primjećuje da su ljudi koji sebe doživljavaju kao mlađe obično zdraviji, sretniji i žive dulje, ali upozorava da nije jasno jesu li te koristi uzrok ili posljedica. Fenomen se pretežno javlja među onima koji su aktivni za svoju dob, a čimbenici kao što su društvenost, hobiji i međugeneracijski odnosi doprinose mlađoj subjektivnoj dobi. Vidjeti sebe kao mlađeg može koristiti i fizičkom i mentalnom zdravlju. Prihvaćanje mlađe subjektivne dobi može nam pomoći da, unatoč našoj stvarnoj dobi, što duže ostanemo mladi u srcu.