Na drugom meet-upu u sklopu projekta Mentalna higijena, predstavljen je ‘Imam neki feeling‘ - dnevnik za bolju mentalnu higijenu, radni materijal specifično osmišljen za jačanje emocionalne otpornosti djece i mladih. Kroz otvoreni dijalog, djeca i mladi podijelili su izazove s kojima se susreću, dok su stručnjaci ponudili savjete za očuvanje mentalnog zdravlja i progovorili o situacijama u kojima je potrebno potražiti stručnu pomoć.
Dnevnik kao podrška iznutra i izvana
Sadržaj dnevnika osmislio je stručni tim Hrabrog telefona na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu s djecom i mladima. Dnevnik je podijeljen na dva dijela u kojem je prvi dio usmjeren je na sliku o sebi i suočavanje s različitim emocijama kroz vježbe koje pomažu u njihovom prepoznavanju, prihvaćanju i regulaciji dok je drugi dio usmjeren na odnose i održavanje zdravih granica između obaveza i vremena za odmor. Dnevnik se može koristiti individualno ili uz vodstvo odrasle osobe, a namijenjen je učenicima viših razreda osnovne škole i dostupan je na linku potpuno besplatno.
Generacije Z i Alfa o navikama za bolje mentalno zdravlje
Na prvom panelu ambasadori projekta Adrian Krajcar i Dorotea Prosnik razgovarali su s učenicima osmog razreda Kiarom Dragić (OŠ Špansko Oranice) i Adamom Naglićem (OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica) o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje, balansiranju privatnog i online svijeta te o pritiscima koje donose očekivanja u školi te aktivnosti izvan nje, kao i o ispitnoj anksioznosti i perfekcionizmu.
- Znam da je puno mladih i tinejdžera pod stresom zbog škole, osjećaju pritisak zbog ocjena. Njima savjetujem da daju sve od sebe, ali i da ne razmišljaju samo o rezultatima, kao i da ne zanemare svoje slobodno vrijeme, poput druženja s prijateljima i hobija. Mislim da je jako važno da pričamo sa svojim roditeljima i prijateljima - rekla je Dorotea Prosnik. S njom se složio Adrian Krajcar, ali i učenici Kiara i Adam.
- Meni je uvijek pomagala podrška obitelji i vrijeme provedeno s njima. Važno je pričati s prijateljima, a mislim da je jako korisno zapisati sve što osjećaš. Kad napišeš svoje misli i osjećaje ili ih nekome kažeš, kao da si dio problema već riješio, vidiš da nije tako loše kao što si mislio - rekao je Adrian.
Što kada samopomoć nije dovoljna?
Iako vođenje dnevnika i slične metode mogu biti korisni za bolje razumijevanje sebe, neki problemi zahtijevaju dodatnu podršku. Postoje situacije u kojima razgovor s bliskim osobama ili stručnjacima može pomoći u rasvjetljavanju dubljih problema koji često nadilaze mogućnosti samopomoći. Na važnost uspostavljanja povjerenja između mladih i stručnjaka te poticanje otvorenosti prema terapiji ukazali su Hana Hrpka, izvršna direktorica i predsjednica Hrabrog telefona, Tena Sakar Vukić, influencerica, glumica i ambasadorica projekta te Tomislav Jeleković, magistar psihologije s bogatim iskustvom u radu s mladima.
- Godišnje na savjetodavne kanale Hrabrog telefona primimo više od 4.000 upita. U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja. Danas su mentalno zdravlje i odnosi u obitelji, osobito pitanja razvoda, među najčešćim razlozima kontaktiranja Hrabrog telefona. Roditelji sve više traže savjete o tome kako biti podrška djeci te primjećuju utjecaj obiteljskih odnosa na mentalno zdravlje djece - istaknula je Hana Hrpka.
Društveno odgovorna inicijativa
Središnja misija projekta je pružiti podršku što većem broju djece i mladih koji se suočavaju s izazovima u području mentalnog zdravlja. U Hrvatskoj gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, što dodatno naglašava važnost ove inicijative.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....