Mirisno osvježenje koje ima jači antioksidativni učinak od vitamina E i C

Na spomen bazge sjećanje nas gotovo uvijek odvede u djetinjstvo, koje je većini obilježio - sok od bazge. Jedan je od najjednostavnijih za pripremu jer su potrebni samo cvjetovi bazge, šećer, voda i limun, što su naše bake uvijek imale u kući. No bazga se vratila na velika vrata. Ne samo sokovi (sami i u kombinaciji s jabukom, đumbirom) već su tu i med, čaj, gazirani sok (bazgin pjenušac), liker, pivo s okusom bazge, a kao fina poslastica preporučuju se pohani cvjetovi bazge. Svježe ubrane cvjetove operite, uronite u gušću smjesu za palačinke i kratko pržite na vrućem ulju s obje strane.

Snižava loš kolesterol

Osim što je ukusna, bazga je i vrlo zdrava, a njezina ljekovitost poznata je stoljećima u narodnoj medicini koja je koristi za liječenje upala, probavnih tegoba, žutice, upale mokraćnih puteva, upale jajnika, menstrualne boli i gripe. Bazga se (nekada kao mast, a danas u kremama) koristi protiv pjega, mrlja na koži i akni. Znanstvena istraživanja potvrdila su njezine pozitivne učinke na organizam, najviše na ublažavanje simptoma gripe, prehlade i kašlja, a uz to ekstrakt bazge pomaže bržem oporavku. Sok i čaj od bazge potiču imunosni sustav i pridonose boljem zdravlju očiju. Istraživanja Centra za hranu u Karlsruheu u Njemačkoj potvrdila su da antocijani iz bazge imaju jači antioksidativni učinak od vitamina E i C, što se pripisuje znatnoj količini vitamina C i brojnim fitokemikalijama (antocijani, flavonoidi, terpeni) kojih je toliko puno u bazgi da se ona svrstava uz bok superhrani - bobičastom voću, odnosno brusnici, borovnici, jagodi... Upravo zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja snižava loš kolesterol (LDL) te tako štiti od kardiovaskularnih bolesti, pokazala je studija znanstvenika sa Sveučilišta u Grazu objavljena u Europskom časopisu za klinički nutricionizam. Može pomoći kod gubitka težine s obzirom na to da ima detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezda, a djeluje i kao laksativ i diuretik, čime pridonosi zdravlju bubrega. Istražuje se i njezin ljekoviti potencijal u borbi protiv raka.

Kako je koristiti i čuvati

Nutritivni sastav bazge je impresivan. Od minerala u bazgi su kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar i selen, a od vitamina u značajnijim količinama sadrži vitamin C (čak 45% preporučene dnevne doze u 100 grama), tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i vitamin A. Od ostalih nutrijenata sadrži znatan udio vlakana (7 g na 100 g). Stablo bazge raste na šumskim čistinama i uz rubove šume. Tu je i berite, a onu uz ceste i naselja izbjegavajte zbog onečišćenja. Iz cvjetova nastaju plodovi koji dozriju i postanu crni, a sadrže sočan crveni sok. Cvjetove možete brati za suhih i toplih dana dok potpuno ne procvatu, a nikako poslije kiše. Koristite ih netom nakon branja. Sušite ih obješene na propuhu kako bi ostali prirodne bijeložute boje, a osušene čuvajte na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama do 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, bacite ih. Bobice berite krajem ljeta, kada sazriju.