Dr. Anera Lazić. FOTO: DARKO TOMAS CROPIX
pravilo dugovječnosti

Dr. Anera Lazić: Uzroci bolesti leže u jednoj stvari koju svi možemo promijeniti. Upravo o tome ovisi koliko ćemo živjeti

Kronične bolesti ne moraju biti kronične, mogu se i zaustaviti

Njima je važno da liječnik opće prakse ima stručna znanja utemeljena na znanstvenim iskustvima i savjetuje svakog pacijenta kako malim promjenama može poboljšati svoj život, kako biti vitalan, dugovječan, a da to ništa ne košta. Male promjene životnog stila znače jako puno za razvoj bolesti ili čak mogu prevenirati razne bolesti koje prate starenje. Središte te filozofije i grane medicine je kako pomoći i stručnjacima i pacijentima.

Time se bavi Hrvatska udruga za medicinu životnog stila i dr. Anera Lazić.

Nakon diplome na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, doktorica Anera je krenula učiti i raditi na gerijatrijskom odjelu. Tu je shvatila da starost nužno nosi i bolesti, bol i patnju te je čvrsto odlučila to promijeniti. Krenula je u Berlin i London na edukaciju i od tada samo uči i dijeli svoje znanje liječnicima i pacijentima.

image
DARKO TOMAS CROPIX

Medicina životnog stila? Što bi to točno bilo?

To je nova grana medicine koja vani postoji već više od trideset godina, a zadnje tri godine prakticiramo je i u Hrvatskoj. To je konvencionalna medicina koja se bavi uzrocima kroničnih bolesti i to u prevenciji, liječenju i promijeni tijeka same bolesti.

A uzroci bolesti su najčešće u našem životnom stilu. Mi zadnjih trideset godina imamo ozbiljne znanstvene studije koje jasno pokazuju kako i koliko životni stil, prehrana, kretanje i još neke stvari utječu na prevenciju bolesti ili njezin razvoj i liječenje.

Naravno da su to stvari poznate još od Hipokrata, ali mi ovdje govorimo o ozbiljnim znanstvenim podacima. Ono što se pokazuje, da kronične bolesti ne moraju biti kronične, mogu se i zaustaviti.


Zapadna medicina je koncentrirana na liječenje, a manje na prevenciju. Što bi u okviru ovog programa bila medicinska prevencija?

Točno je da je naša medicina koncentrirana na dijagnostiku i liječenje. Mi na litici ponora ne postavljamo ogradu, ali ako netko padne dolje, doći će helikopter i cijeli tim liječnika da spašava unesrećenog. Poanta je postaviti ogradu i dati jasne upute što i kako? E to mi ne radimo. Na žalost. Upravo to ja želim promijeniti.

Važno je da kada dođete svojem liječniku dobijete jasne upute kako živjeti da biste imali vitalnu starost. Što jesti, koliko se kretati itd. Nevjerojatno je koliko snažno tako možete poboljšati svoje zdravlje.

Liječnici za to nemaju vremena, a nisu tako ni educirani. Ja nakon pet godina medicine nisam imala jednog sata edukacije o prehrani, važnosti kretanja ili kvaliteti sna.


Nisu li to nekako banalne teme za ozbiljan studij medicine?

Ispada da nisu, jer upravo o tome ovisi kako i koliko ćemo živjeti. Vi danas imate epidemije kardiovaskularnih oboljenja ili dijabetesa. A upravo su to bolesti na čiji uzrok i tijek možemo utjecati, ali treba znanje, potpora i edukacija.


Često spominjete stupove medicine životnog stila. Koji bi to bili?

Prehrana, spavanje, kretanje, smanjivanje upotrebe štetnih tvari i navika i pritom se ne misli samo na upotrebu alkohola i duhana, nego i na razne suvremene ovisnosti, kao ovisnost o mobitelu i društvenim mrežama.

Jedan od stupova je i društvena povezanost i međuljudski odnosi. Tu smo jako manjkavi. Važan je i stres menadžment i mentalno zdravlje.


Što bi bila idealna društvena povezanost?

Pokazalo se da biste ustrajali na zdravim životnim navikama svatko od nas treba podršku. To znači da biste se dovoljno kretali trebate osobe s kojima to redovito radite, da biste se zdravo hranili važno je da taj obrok dijelite u društvu s nekim i budete prisutni u tom trenutku.

Usamljenost je jedan od ozbiljno rizičnih čimbenika za preranu smrt. To je zabrinjavajući podatak.

Jako je važno osvijestiti male stvari, biti prisutan, otkriti sitna zadovoljstva. Važno je imati neku svoju svrhu, cilj u životu. Ne veliki, grandiozni, nego mali svakodnevni.


Što je važno znati oko prehrane? Koji je tu najvažniji savjet?

Inzulinska rezistencija je veliki problem današnjice. Rafinirani šećeri su apsolutno najveći problem naše prehrane. Dalje, važno je da jedemo voće i povrće i da znamo od kuda je ono došlo.


Šećeri su ne samo hrana nego i neka naša utjeha, nagrada. Nije lako odreći ih se.

Slažem se, ali ako osvijestimo zašto nam treba taj kolač, ako odemo do uzroka i riješimo uzrok a to je slab san, povišen kortizol, stres van kontrole ili nešto slično, onda ćemo i potrebu za šećerom smanjiti.


San? Kako to regulirati?

Vrlo jednostavno, spavati uvijek u slično vrijeme, maknuti svjetlost ekrana prije spavanja, nema kofeina poslijepodne, sve su to jednostavne, a važne stvari.


Kako upravljati stresom? Je li to moguće?

Za početak prakticirala bih mindfulness, zahvalnost, osvijestila bih sretne trenutke. Svatko od nas treba pronaći neki svoj mirni ritual i dosljedno ga provoditi.


Više puta ste spomenuli prisutnost. Kako doći do toga?

Vrlo je važno znati što nam je bitno, što nam je umirujuće, što je ono što nas puni. To je jako individualno i svatko od nas to treba osvijestiti. Mi živimo u civilizaciji koja nas na sve načine pokušava odvojiti od sebe, toliko je vanjskih podražaja, da naprosto moramo sami preuzeti odgovornost za vlastite misli, ritam i izbore.

Sve to ulazi u naše mentalno zdravlje koje je nagrizeno sve većim porastom dijagnoza anksioznosti i depresije, te sve prisutnijim poremećajima prehrane. To su sve pokazatelji po putu koji nas upozoravaju da se moramo brinuti o sebi na neke druge načine od onih kojima su se koristili naši roditelji.

Na žalost, ljudi se počnu baviti sobom tek kada se ustanovi neka dijagnoza. Tada se sjetimo sebe, a sve smo to mogli prevenirati da smo na vrijeme zastali i nešto promijenili.


POGLEDAJTE CIJELI INTERVJU.




Možete li nam navesti 10 univerzalnih naputaka kako brzo i učinkovito uvesti neke dobre navike?

  1. Prije svega sjetite se da je ljubav najbolji lijek i prevencija. Ljubav prema sebi, onima koji vas okružuju, životu samom.
  2. Osvijestite na čemu ste zahvalni. Svakodnevno.
  3. Prekidajte sjedenje svakih 40 minuta. Krećite se kad god i kako god.
  4. Hrana jasnog podrijetla i raznih boja. Puno povrća.
  5. Uvedite fasting, post, pojedine ¾ tanjura.
  6. Smanjite ili ukinite pušenje.
  7. Zaboravite mobitel sat vremena prije spavanja i sat vremena nakon buđenja.
  8. Alkohol smanjite.
  9. Izlažite se dnevnom svjetlu kad god možete.
  10. Suplementi nisu potrebni ako se zdravo hranite.
13. prosinac 2024 17:55