Harvardsko istraživanje pratilo je 40.000 muškaraca 13 godina. Ovaj sport pokazao se najboljim za dug život

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard promatrali su više od 40.000 muškaraca u dobi od 20 do 90 godina tijekom trinaest godina i otkrili da plivači imaju najnižu stopu smrtnosti u usporedbi s trkačima, šetačima i onima koji se ne bave nikakvim sportom. Također, 30 minuta plivanja dnevno može smanjiti koronarnu bolest srca kod žena za 30 do 40 posto. Razlog je to što plivanje podiže razinu HDL-a, "dobrog" kolesterola, pa za svakih jedan posto povećanja HDL-a rizik od smrti od srčanih bolesti pada za 3,5 posto. Osim toga, od plivanja imaju koristi svi organi, a evo koji najviše profitiraju.

SRCE I ŽILE

Budući da plivanje uključuje gotovo svaki mišić u tijelu, srce mora pumpati više oksigenirane krvi kako bi sve funkcioniralo glatko. Jače srce također može uzrokovati širenje krvnih žila, što snižava krvni tlak. Horizontalni položaj tijekom plivanja poboljšava cirkulaciju krvi jer gravitacija ne djeluje toliko protiv srca u vodi, što olakšava srcu pumpanje krvi. Održavanje dobrog protoka krvi pridonosi očuvanju arterija i vena.

MIŠIĆI

Ovisno o tome kojim stilom plivate, aktivirat ćete različite mišiće, a tijelo će proći kroz proces koji se zove regrutacija mišićnih vlakana i mikro trganje, što je normalan dio izgradnje snage. U osnovi, plivanje aktivira različite vrste mišićnih vlakana, uključujući i spora i brza vlakna. Spora vlakna pružaju izdržljivost za dulje plivanje, dok vlakna brzih trzanja pokreću eksplozivne pokrete poput sprintova ili zavoja. Dok plivate, osobito tijekom intenzivnih treninga, na mišićima nastaju mikro pukotine. To je prirodni proces u izgradnji mišića koji potiče proces obnove tijela, što vodi rastu mišića. Nakon plivanja tijelo počinje obnavljati oštećena mišićna vlakna, zbog čega možete osjećati bol nakon napornog treninga. Ovaj proces obično traje 24 do 48 sati i uključuje spajanje mišićnih vlakana, što povećava veličinu i snagu mišića. Zato su odmor i oporavak ključni.

PLUĆA

Kada zadržavate dah tijekom plivanja, tijelo doživljava blagu hipoksiju, što je stručna riječ za nisku razinu kisika. To pokreće prilagodbe koje pomažu plućima i tijelu da učinkovitije koriste kisik, povećavajući proizvodnju crvenih krvnih stanica i poboljšavajući transport kisika do mišića i uklanjanje ugljičnog dioksida. S vremenom to čini vaše tijelo bržim i učinkovitijim u regulaciji disanja, a uz to poboljšava i VO2 max, sposobnost tijela da učinkovito koristi kisik.

MOZAK

Jedan od najneposrednijih učinaka plivanja je otpuštanje endorfina, tzv. hormona dobrog osjećaja. Stoga ovaj način rekreacije može biti izvrstan za mentalno zdravlje, pa čak i učinkovit u borbi protiv depresije i anksioznosti. Voda pruža meditativno iskustvo kakvo se ne može usporediti ni s jednim drugim sportom, a neki ljudi često opisuju osjećaj "plivačkog vrhunca". Uz to, plivanje pomaže regulirati unutarnji sat i smanjuje nesanicu dovodeći do mirnijeg noćnog sna. Istraživanja pokazuju da plivači imaju bolje mentalno zdravlje tijekom cijelog života.