Dugotrajnom sjedenju neće pomoći čak ni redovita tjelovježba. Evo što morate napraviti

Smanjenje vremena provedenog sjedeći ključno je za poboljšanje zdravlja, a posebno u suvremenom svijetu u kojem se nerijetko, namjerno ili ne, zaboravimo odvojiti od uredske stolice otkako smo na nju sjeli. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLoS ONE tako otkriva da dugotrajno sjedenje može imati štetne posljedice čak i kod onih osoba koje se ipak ponešto kreću.

SHUTTERSTOCK

Rizici dugotrajnog sjedenja

Istraživanje je obuhvatilo odrasle osobe u dobi od 28 do 49 godina koje u prosjeku sjede više od 8,5 sati dnevno. Iako su sudionici koji su redovito vježbali, prema preporukama od 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno, imali određene koristi, i dalje su pokazivali povećan indeks tjelesne mase (BMI) i povišene razine kolesterola. Unatoč tome, istraživanje je pokazalo pozitivan pomak kod osoba koje su svakodnevno provodile 30 minuta u intenzivnoj aktivnosti poput trčanja, plivanja ili igranja košarke. Nažalost, dugotrajno sjedenje ne utječe samo na držanje i zdravlje kralježnice, već može ubrzati i biološko starenje, rekao je doktor Keith Diaz i dodatno istaknuvši da kada smo neaktivni, mišići također ne rade i ne uklanjaju šećer iz krvi i ne razgrađuju mast, što dovodi do niza metaboličkih problema. Osim toga, istraživanja upozoravaju na ozbiljne reperkusije koje uredsko sjedenje izaziva kad su u pitanju kardiovaskularne bolesti i smrt. Prema studiji takvi radnici imaju čak 16 posto veći rizik od smrti i 34 posto veći rizik od srčanih bolesti u usporedbi s onima čiji se posao ne odnosi isključivo na sjedenje. Još jedna studija upozorava kako dugotrajno stajanje također nije dobro niti je savršena alternativa sjedenju. Naime, pretjerano stajanje može povećati rizik od proširenih vena ili niskog krvnog tlaka pa bi prekidanje vremena sjedenja bilo dobro upotpuniti laganim hodanjem, a ne stajanjem.

SHUTTERSTOCK

Što možete napraviti

Ako se nalazite u spomenutoj sjedilačkoj populaciji, uključivanje pokreta kao svakodnevnu rutinu može značajno ublažiti spomenute rizike. Pokušajte usvojiti sljedeće:

• Kratke pauze za kretanje: Ustanite i protegnite se tijekom telefonskih poziva ili organizirajte hodajuće sastanke s kolegama.
• Hodanje svaki sat: Istraživanja pokazuju da čak i jedna minuta hodanja svakog sata može smanjiti krvni tlak za četiri do pet jedinica.
• Aktivni radni prostori: Radni stolovi s trakom za trčanje ili biciklom bili bi idealni dodaci svakog ureda, međutim, i samo hodanje stepenicama nekoliko puta tijekom dana će učiniti dobro.