Znate li da vaša "čista" odjeća možda sadrži puno bakterija? Evo što je razlog

Jedan od najboljih mirisa je čista odjeća. Miris deterdženta i omekšivača za rublje malo će koga ostaviti ravnodušnim. Ne samo to, užitak je riješiti se jednog kućanskog posla. Međutim, prije nego što presvučete posteljinu ili zamijenite ručnike, moramo vam otkriti nešto. U vašem čistom rublju možda se nalazi puno bakterija. Naime, unutar perilice za rublje bakterije se mogu prenijeti s jednog komada odjeće na drugi ili iz perilice na odjeću.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Microbiology, mnoge navike vezane uz prljavo rublje zapravo mogu negativno utjecati na sanitarnu kvalitetu pranja, a to omogućava bakterijama da duže žive i razmnožavaju se. Naime, detedržent i perilica čiste zaprljanu odjeću i tekstil, ali ju ne steriliziraju. Ova se studija provodila u pet kućanstava u Belgiji kako bi utvrdili izmjenu bakterija tijekom pranja standardne količine rublja.

Nakon što su oprali puno rublja, istraživači su na odjeći otkrili različite vrste bakterija. Više je bakterija pronađeno u otpadnoj vodi, ali gotovo su sve vrste bakterija pronađene i na uzorku pamuka oprane odjeće. Što znači da se te bakterije mogu proširiti i na druge tekstilne komade unutar perilice.

Zašto se to događa?

Zapravo postoji nekoliko razloga zašto se ovo događa. Kad peremo rublje, zapravo stavljamo hrpu bakterije (prljava odjeća, posteljina, ručnici, krpe) na jedno mjesto, i to u vrlo mali prostor.

Isto tako, razvojem tehnologije promijenio se i način pranja odjeće. Danas, koristimo puno manje vode, niže temperature, a i deterdženti su drugačiji. Isto tako, manje se koriste izbjeljivači. Iako su ove promjenu dobre za naše financije i okoliš, žrtvovali smo sanitarnu kvalitetu.

Je li vaša voda dovoljna topla?

Druga studija navodi da 95% američkih kućanstava ne koristi dovoljno vruću vodu kako bi se odjeća dezinficirala. Naime, temperatura vode bi trebala biti 60°C ili viša. Sve niže od toga omogućava bakterijama širenje unutar perilice za rublje, što znači da bakterije mogu prijeći s jednog komada odjeće na drugi.

Primjerice, temperatura vode od 50°C može bakterijama, kao što su S. epidermidis and Staphylococcus aureus, olakšati širenje.

Ako je temperatura vode 40°C, potreban je izbjeljivač u kombinaciji s deterdžentom za rublje kako biste dezinficirali odjeću. Najbolji izbjeljivači su oni na bazi peroksida, klora ili natrijevog hipoklorita. Naime, neki izbjeljivači ne mogu djelovati na niskim temperaturama, stoga treba biti pažljiv prilikom odabira.

Zašto se to događa? Većina deterdženta koje koristimo su napravljena za uklanjanje mrlja i prljavštine, ne i za dezinfekciju. U stvari, deterdženti ne mogu efektivno ubiti biofilmove, to su klice koje prežive i akumuliraju se u perilici. Ne samo to, dokazano je da biofilmovi sadrže brojne vrste virusa i bakterija, nekad više nego toaleti. Čak mogu sadržavati bakterije kao što su Pseudomonas aeruginosa (otporna na antibiotike) i Klebsiella pneumoniae (može dovesti do upale pluća).

Kako onda pravilno oprati rublje?

Zapravo, Europljani su u prednosti pred Amerikancima kad je u pitanju pranje odjeće. Naime, mi koristimo više temperature prilikom pranja odjeće, što je odličan prvi korak u rješavanju bakterija. Međutim, trebate biti svjesni da visoke temperature mogu naštetiti tekstilu.

No, postoji i rješenje za to. Možete nakon svakog pranja odjeće upalite praznu perilicu samo s izbjeljivačem ili drugim dezinfekcijskim sredstvom kako biste ju dobro očistili. Tako se možete riješiti klica i bakterija koje ostaju u perilici i bubnju, a mogu kontaminirati sljedeću "turu" odjeće.

Također, dobro bi bilo da sušite odjeću na direktnom suncu. Ultraljubičaste zrake mogu ubiti različite bakterije koje se nalaze na odjeću.