Na sto tisuća stanovnika Europe njih četiri će oboljeti od multiple skleroze, bolesti koja se pripisuje interakciji genetskih i okolišnih čimbenika te socioekonomskim faktorima, od kojih je jedan od važnijih dostupnost medicinske skrbi. Češće obolijevaju u sjevernim zemljama, a novija istraživanja ukazuju na porast oboljelih žena od MS-a. Razlog tome može ležati u razlikama u spolnim hormonima između žena i muškaraca kao i razlikama u pretilosti, razinama vitamina D, pristupu zdravstvenoj skrbi te stopama pušenja.
Prof. dr. sc. Mario Habek, specijalist neurolog naglašava da je oboljelima od multiple skleroze važno imati zdrav mozak koji dobro funkcionira. Bez obzira na dijagnozu MS-a zdravlju mozga svake oboljele osobe dobro će doći sljedeći savjeti:
Budite što aktivniji
Viša razina aerobne kondicije povezana je s bržom obradom informacija i očuvanim volumenom moždanog tkiva. Ukratko, veća aktivnost pomaže u očuvanju zdravlja mozga kod osoba s multiplom sklerozom.
Držite svoju tjelesnu masu pod kontrolom
Pretilost je povezana s većim brojem demijelinizacijskih lezija (područja intenzivnog oštećenja) nego s održavanjem zdrave težine.
Držite svoj um aktivnim
Obrazovanje, čitanje, hobiji i umjetničke ili kreativne razonode pomažu u zaštiti od kognitivnih problema kod MS-a, ako se njima bavite tijekom cijelog života.
Izbjegavajte pušenje
Pušenje cigareta kod osoba s multiplom sklerozom povezano je sa smanjenim volumenom mozga kao i s višim stopama recidiva, povećanom progresijom neurološke onesposobljenosti, većim kognitivnim problemima i smanjenim preživljavanjem u usporedbi s nepušenjem.
Pazite koliko pijete
Povećana konzumacija alkohola dovodi do smanjenog preživljavanja kod ljudi s MS-om.
Nastavite uzimati druge lijekove koje vam je liječnik propisao
Bolesti poput visokog krvnog tlaka, bolesti srca, dijabetesa ili visokog kolesterola mogu utjecati na tijek MS bolesti.
Kako prepoznati MS?
Multipla skleroza najvjerojatnije počinje i 10 godina prije prve kliničke manifestacije te ju karakteriziraju simptomi poput anksioznosti i depresije, umora i boli te poremećaja mokrenja i stolice. Navedeni simptomi vrlo se često nalaze i u općoj populaciji, ali se rijetko dovode u vezu s MS-om.
Početak bolesti označava pojava prvog kliničkog simptoma - klinički izoliranog simptoma (CIS-a). CIS je prva klinička prezentacija (simptom ili znak) koja nastaje kao posljedica upalnog demijelinizacijskog poremećaja središnjeg živčanog sustava i prvi je simptom u gotovo 85 posto bolesnika MS-om. Manifestira se kao: optički neuritis (obilježen gubitkom vida, nemogućnošću razlikovanja boja te bolovima tijekom pokretanja oka), zatim kao inkompletni transverzni mijelitis kojeg karakterizira gubitak motorike, osjeta i autonomne funkcije ispod razine oštećenja te kroz simptome od strane moždanog debla i maloga mozga kao što su dvoslike, poremećaj ravnoteže i vrtoglavica.