Zašto se nečega prisjećamo lako, a nešto nam nikako ne ide? Zato što postoje dvije vrste pamćenja

Svatko od nas ima dugoročna sjećanja koja je naš mozak pohranio. Ta sjećanja mogu biti pohranjenja prije sat vremena ili prije nekoliko godina. Dugoročno pamćenje se dijeli na implicitno i eksplicitno, a oba igraju važnu ulogu u našem životu i oblikuju našu sposobnost prisjećanja informacija i interakcije s okolinom, pamćenja važnih i nevažnih informacija i razvijanja vještina, piše Very Well Mind. Primjerice, vožnja bicikla i čitanje spadaju u implicitno pamćenje, dok eksplicitno koristimo kad se pokušavamo sjetiti stavki s popisa.

Što je implicitno pamćenje?

To se još zove nesvjesna ili automatska memorija, a odnosi se na informacije koje ne pohranjujemo namjerno. Također, poznato je i kako nedeklarativno pamćenje jer ne možemo to sjećanje svjesno osvijestiti.

Primjerice, priprema tosta je jedna vrsta ovog pamćenja jer se ne morate svjesno prisjećati kako izvršiti te zadatke. Iako se ne prizivaju svjesno, ona i dalje utječu na vaše ponašanje kao i na vaše znanje o različitim zadacima.

Vrste implicitnog pamćenja

• Proceduralno učenje: Dio implicitnog pamćenja koje je odgovorno za znanje kako izvesti određene vrste radnji, kao što su čitanje, vezanje cipela i vožnja bicikla. Proceduralne memorije automatski se dohvaćaju za izvođenje postupaka uključenih u kognitivne i motoričke vještine. To omogućuje izvođenje zadatka bez potrebe za svjesnom kontrolom ili pažnjom.
• Identificiranje (Primiranje): Nesvjesni oblik ljudskog implicitnog pamćenja koji se bavi perceptivnom identifikacijom riječi i objekata. Može biti asocijativno, negativno, pozitivno, afektivno, konceptualno, perceptivno, repetitivno ili semantičko.
• Učenje kategorija: Uključuje postizanje koncepta kako bi se razjasnili i kategorizirali različiti entiteti putem grupiranja. To omogućuje usporedbe i ukazuje na subjektivne podjele radi boljeg razumijevanja.
• Perceptivno učenje: Temelj za kognitivne procese koji nam omogućuju da razlikujemo slične stvari.
• Emocionalno učenje: Uključuje osobna sjećanja isprepletena emocijama.

Neki primjeri implicitnog pamćenja uključuju:

• Pjevanje poznate pjesme
• Tipkanje
• Pranje zubi
• Vožnja bicikla
• Oblačenje
• Snalaženje vašem domu ili poznatom mjestu
• Kuhanje
• Pisanje
• Slikanje
• Sviranje instrumenta

SHUTTERSTOCK

Što je eksplicitno pamćenje?

Kada se nečega pokušavate namjerno sjetiti (poput telefonskog broja ili formule za kvadratnu jednadžbu) te se informacije pohranjuju u vašem eksplicitnom pamćenju. Ljudi koriste takvu memoriju svaki dan, od pamćenja informacija za test do prisjećanja datuma i vremena pregleda kod stomatologa. Sudjelujete na kvizu? Koristit ćete eksplicitne informacije da se prisjetite datuma rata, imena britanskog kralja ili redatelja filma.

Također je poznato kao deklarativno pamćenje jer se možete svjesno prisjetiti i objasniti informacije.

Vrste eksplicitnog pamćenja

• Epizodno pamćenje: Sjećanje na određene događaje. To može biti vaša maturalna večer, ali i što ste jučer radili.
• Semantičko pamćenje: Sjećanje činjenica, pojmova, imena i druga opća znanja.

Neki zadaci koji zahtijevaju korištenje eksplicitnog pamćenja uključuju prisjećanje onoga što ste naučili na satu psihologije, prisjećanje telefonskog broja, tko je trenutni premijer ili vremena kad se sastajete s prijateljima.

Drugi primjeri stvari koje se pamte putem eksplicitnog pamćenja uključuju:

• Sve stavke na vašem popisu za kupovinu
• Datumi rođenja prijatelja i članova obitelji
• Važni događaji iz vašeg života poput vjenčanja, posebnog putovanja ili druge značajne prekretnice
• Nazivi i položaji različitih zemalja na karti

Koja je razlika između implicitnog i eksplicitnog pamćenja?

Eksplicitna memorija može se dohvatiti kada je to potrebno. Implicitno pamćenje, međutim, ne može se jednostavno povratiti na naredbu i rezultat je ponavljanih podražaja, stvarajući nenamjernu promjenu ponašanja. Obje vrste pamćenja mogu se pojačati ili promijeniti vježbanjem i ponavljanjem, ali ono što predstavlja razliku su namjerno naučene činjenice i nenamjerno razvijena ponašanja.

Primjerice, ako želite sami naučiti svirati gitaru vjerojatno ćete potražiti materijale s uputama i tako ćete stvoriti eksplicitno pamćenje, učeći kako postaviti prste i nazive akorda. Međutim, dok nastavljate vježbati gitaru, vaše vještine će se razvijati i pojavit će se implicitno pamćenje povezano s položajem prstiju i svemu što je potrebno za sviranje. Ovo znanje o tome kako svirati gitaru razlikuje se od eksplicitnog sjećanja naziva akorda i glazbene strukture i bilo bi teško prisjetiti ga se i objasniti na isti način.

Emocije igraju važnu ulogu u formiranju i prisjećanju i implicitnih i eksplicitnih sjećanja. Kao što je spomenuto, eksplicitna sjećanja su jača i dugotrajnija ako su povezana sa snažnim emocionalnim odgovorom. Međutim, ponavljajući podražaji koji tvore implicitna sjećanja sposobni su izazvati emocionalnu reakciju bez prisjećanja uzroka.