Zašto isti virus prehlade neke ljude pogađa jače nego druge? Nos zna odgovor na to pitanje

Dr. Ellen Foxman, izvanredna profesorica laboratorijske medicine i imunobiologije na Medicinskom fakultetu Yale, sa svojim timom pokušala je pronaći odgovor na pitanje zašto ista rinovirusna infekcija kod nekih ljudi izaziva teške napade astme i druge po život opasne simptome, dok je kod drugih jedva primijećena kao obično šmrcanje.

Rinovirus kod nekih uzrokuje eventualno šmrcanje, dok kod drugih uzrokuje po život opasne teškoće s disanjem

SRDJAN RANDJELOVIC/SHUTTERSTOCK

- To je virus koji kod mnogih ljudi koji se njime zaraze ne uzrokuje nikakve simptome ili eventualno samo šmrcanje, dok kod drugih uzrokuje po život opasne teškoće s disanjem. To je stvarno zanimljiv virus - rekla je znanstvenica koju je to potaknulo da se dublje pozabavi tim pitanjem. U svojoj studiji, ona i njezini kolege s Yalea otkrili su da je jedan od ključnih čimbenika zašto neki ljudi mogu isti virus doživjeti različito brzina kojom stanice u njihovim nosovima (nosne stanice) reagiraju na virus i zadržavaju ga.

Odgovor tijela određuje kakva će biti bolest

Brzi odgovor tijela, takozvani interferonski odgovor, može varirati kod različitih ljudi, a kada se taj odgovor blokira, to može izazvati drugačiju reakciju, to jest tada dolazi do prekomjerne proizvodnje sluzi i upale, pokazala je studija dr. Foxman, objavljena u siječnju u časopisu Cell Press. U stvari, interferoni pomažu u zaustavljanju virusa.

- Odgovor tijela zapravo određuje bolest koju virus uzrokuje - rekla je dr. Foxman.

Ona i njezini kolege u laboratoriju su uzgajali nosne stanice zdravih osoba sve dok se stanice nisu razvile u zajednicu specijaliziranih, međusobno djelujućih stanica, sličnih onima kakve su prisutne u nosu prosječne osobe. - To su prave stanice, a ako ih uzgajate s površinom izloženom zraku četiri tjedna, one se diferenciraju u tkivo koje izgleda baš kao sluznica nosa ili sluznica dišnih putova pluća.

Istraživači su zatim te stanice zarazili rinovirusom i promatrali njihove reakcije, koristeći tehniku koja im je omogućila istovremeno promatranje tisuća stanica, ispitujući koje su obrane aktivirane u zaraženim i nezaraženim „promatračkim” stanicama. Otkrili su da, ako se interferonski odgovor brzo aktivira, ograničava infekciju rinovirusom na manje od 2 posto nosnih stanica. Taj brzi odgovor kod osobe može rezultirati nikakvim simptomima infekcije ili samo šmrcanjem.

Zarazi se dva ili 30 posto nosnih stanica

No, kad su znanstvenici manipulirali stanicama kako bi oponašali okruženje u kojem se početni odgovor interferona blokira, tada se, umjesto da se zarazi samo 1 ili 2 posto stanica, zarazilo njih oko 30 posto. U tom su slučaju uočili također da stanice proizvode puno sluzi i stvaraju upalu.

- Zapravo smo uspjeli „uhvatiti” scenarij u kojem je virus obuzdano prisutan te ne uzrokuje puno štete i scenarij u kojem virus uzrokuje obilno stvaranje sluzi i upalu, što bi se dogodilo tijekom jake prehlade - rekla je Foxman.

Ostalo je neodgovoreno pitanje što može uzrokovati slabljenje ili blokiranje interferonskog odgovora kod nekih ljudi, odnosno što dovodi do veće upale i potencijalno više simptoma. U pronalaženju odgovora na to pitanje, autorica studije kaže da bi moglo pomoći provođenje dodatnih ispitivanja na stvarnim ljudima.

- Ova je studija prvi korak u boljem razumijevanju onoga što se događa u nosu kad dođe do infekcije rinovirusom. Moguće je da bi u budućnosti lijekovi mogli imati za cilj bolje ciljati upalu i proizvodnju sluzi - izjavila je.

Osim interferona postoje i drugi čimbenici koji mogu utjecati na to koliko ozbiljno rinovirusna infekcija pogađa osobu

KRAKENIMAGES.COM/SHUTTERSTOCK

Neodgovoreno pitanje

- Nova studija je vrlo informativna, ali nalaze bi trebalo potvrditi na stvarnim ljudima s rinovirusnim infekcijama kako bi se bolje razumjele razlike u odgovorima na interferon. Ljudi mogu imati različite razine interferonskog odgovora, a oni ljudi koji imaju viši početni interferonski odgovor mogu imati samo šmrcanje kao simptom i vrlo brzo se oporaviti, dok bi ljudi koji nemaju snažan interferonski odgovor mogli imati puno opsežniju infekciju. No, nije sasvim jasno kako netko može poboljšati vlastiti interferonski odgovor - rekao je Dan Barouch, direktor Centra za virologiju i istraživanje cjepiva u Medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu, koji nije bio uključen u istraživanje. Dodao je i da bi, iako se ova studija usredotočuje na interferon, mogli postojati i drugi čimbenici.

Slično je i kod drugih virusnih infekcija

- Pitanje zašto ista virusna infekcija može različito utjecati na ljude često se postavlja u medicini, za gotovo sve patogene - rekao je dr. Larry Anderson, profesor i voditelj Odjela zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Emory, koji nije bio uključen u studiju.

Iako odgovor interferona može dijelom dati objašnjenje, postoje i drugi čimbenici koji mogu utjecati na to koliko ozbiljno rinovirusna infekcija pogađa osobu. Oni mogu uključivati prisutnost određenih bakterija, razlike u genetskim čimbenicima, neke osnovne bolesti ili kronična stanja te ima li osoba prethodni imunitet na virus zbog prošlih infekcija.

- Postoji mnogo različitih čimbenika koji dolaze u obzir. Netko se može zaraziti istim rinovirusom i imati drugačiji klinički ishod, ali to je tako i s gripom, respiratornim sincicijskim virusom, virusom parainfluence i koronavirusom - zaključio je dr. Anderson.