Zašto baš u ovo doba godine treba posebno paziti na simptome moždanog udara?

Akutni moždani udar, češće se dešava u proljeće nego u bilo koje drugo godišnje doba, tvrde japanski znanstvenici.

Do zaključka su došli nakon velikog istraživanja, a rezultate koje su tom prigodom dobili i koji govore o učestalosti moždanog udara objavljeni su u američkom medicinskom časopisu "Strouk".

Dvanaestogodišnje istraživanje, kojim su obuhvaćeni pacijenti s pretrpljenim moždanim udarom, pokazalo je da je i kod žena i kod muškaraca, nevezano za dob, udar bio za 25 posto češći u ožujku, travnju i svibnju, nego u drugim mjesecima.

Poznato je, naime, da je neliječeni povišeni krvni tlak, pored dijabetesa, debljine i pušenja, jedan od vodećih rizika za nastanak moždanog udara.

Moždani udar je neurološka bolest uzrokovana poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbljenosti određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Problem nastaje uslijed začepljenja krvnih žila ugruškom ili uslijed njihovog pucanja i izljeva krvi u moždano tkivo ili moždane opne.

Bolest nastupa naglo ili postepeno, u roku od nekoliko sati ili dana, bez pojave boli koja je, primjerice, karakterističnija za srčani napad.

Nema upozoravajuće boli

Liječnici napominju kako je od ključne važnosti da se faktori rizika za moždani udar prepoznaju na vrijeme. Samo tako mogu se izbjeći ozbiljnije komplikacije.

1. Više od 30% slučajeva moždanog udara događa se kod žena prije 65. godine života.

2. Čak 80% slučajeva moždanog udara može se spriječiti pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću, nepušenjem i smanjenjem rizičnih čimbenika.

3. UPAMTITE! Prva 3 sata nakon pojave simptoma moždanog udara su najvažnija za primjenu lijeka i što uspješniji ishod liječenja.

Svaka minuta je važna

Moždani udar zahtjeva hitnu liječničku intervenciju kako bi se očuvale moždane funkcije i spriječio invaliditet.

Naime, kada dođe do oštećenja moždane funkcije, liječenje se mahom zasniva na rehabilitaciji i pokušaju da se spriječi novi udar. Nažalost, zbog prekasnog dolaska liječniku, kod više od trećine pacijenata dolazi do smrtnog ishoda.

Ova teška bolest najčešće pogađa osobe starije od 40 godina, a učestalost je dvostruko veća poslije 60-e. Neadekvatno liječen ili neliječen povišeni krvni tlak četiri puta povećava rizik od moždanog udara. U rizičnoj su skupini i osobe s razvijenom aterosklerozom te one s povišenim šećerom u krvi, koje ne kontroliraju bolest i zanemaruju preporučenu dijetu.

Samo otkrivanjem i liječenjem ovih bolesti na vrijeme umanjuje se vjerojatnost pojave moždanog udara, ističu liječnici.

Na koje simptome sami moramo pripaziti?

• Utrnulost, slabost ili oduzetost ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela.
• Naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku.
• Poremećaj govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, nerazumijevanje govora druge osobe.
• Gubitak ravnoteže i/ili koordinacije uz druge upozoravajuće znakove.
• Omaglicu, vrtoglavicu, nesigurnost i zanošenje u hodu; iznenadni padovi s drugim simptomima.
• Naglu, jaku glavobolju bez jasnog uzroka, praćenu povraćanjem.

Što možemo učiniti ako sumnjamo da osoba ima moždani udar

Zamolite osobu da se nasmije: osobe koje pretrpe moždani udar često misle da je riječ o prolaznom stanju i odbijaju posjetiti liječnika. Zato, ako sumnjate na simptome moždanog udara, provjerite može li se osoba nasmijati, te po potrebi pozovite hitnu pomoć.

Zamolite osobu da napravi par koraka po zamišljenoj ravnoj liniji: jedan od simptoma oštećene moždane funkcije je oduzetost, pa ako je došlo do udara, osoba neće uspjeti napraviti više od jednog koraka.

Zatražite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu: ako nije u stanju to učiniti, postoji problem u funkcioniranju mozga.

Zamolite osobu da podigne ruke iznad glave: osoba koja nije pretrpjela moždani udar niti ima drugih fizičkih tegoba moći će to učiniti.

Zatražite od osobe da isplazi jezik: znak moždanog udara je jezik koji visi ili stoji nakrivo.

KAKO POMOĆI DO DOLASKA LIJEČNIKA

• Osobu pri svijesti umiriti i pozvati hitnu medicinsku pomoć 194.
• Oboljelog postaviti u ležeći položaj s lagano podignutom glavom, ne davati vodu ni druge napitke.
• Stići u bolnicu unutar 3 sata od pojave simptoma moždanog udara.
• Osobi koja povraća ili je u nesvijesti ukloniti iz usta povraćeni sadržaj, osigurati prohodnost dišnih puteva i okrenuti na bok.
• Dobro je prikupiti prethodnu medicinsku dokumentaciju oboljelog, jer to po dolasku u bolnicu može značajno pomoći liječenju.

U nastavku možete pogledati i video iz serijala Medicinski video leksikon u kojemu i prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva i specijalist neurologije objašnjava što je to moždani udar, kako do njega dolazi, koliko je važna tjelovježba i još mnogo toga.