Vodič koji će vam pomoći da obratite veću pozornost na svoje tijelo i provjerite koliko ste zdravi

Zdravlje je jedna je od najvažnijih stvari o kojima moramo brinuti i to bi trebao biti prioritet za sve nas. Poznavanje preduvjeta koji jamče dobro zdravlje omogućuje nam da donesemo dobre odluke kada su u pitanju prehrana, način života i svijest o tome na što treba paziti kada stvari pođu po zlu.

Najviše nas zna kolika nam je težina. No, koliko zapravo težimo nije sjajan pokazatelj toga koliko smo zdravi. Naša težina iz sata u sat ovisi o brojnim faktorima - hrani, vježbanju, unosu soli, pa čak i vremenu. Sama težina ne uzima u obzir koliko mišića i masti imamo što je važna razlika jer mišić teži dvostruko više od masti.

Što osim težine trebamo znati

* Krvni tlak

Visoki krvni tlak poznat je kao "tihi ubojica". Sila u stijenkama arterija mnogo je veća nego što bi trebala biti, a to dodatno opterećuje srce i povećava rizik od srčanog udara, srčanih bolesti ili moždanog udara. Nažalost, nema očitih simptoma dok ne bude kasno, pa je važno da se provjeri.

Srećom, postoje mnoge stvari koje možete učiniti za snižavanje krvnog tlaka.

Kako izmjeriti: jednostavno zamolite liječnika da vam provjeri krvni tlak. Gornji broj je sistolički krvni tlak, koji mjeri pritisak na stijenke krvnih žila kada vaše srce kuca, a donji broj je dijastolički krvni tlak, koji mjeri pritisak na krvne žile između otkucaja kada se srce opušta.

* Otkucaji srca u mirovanju

Normalni puls u mirovanju može varirati između 60 i 100 otkucaja u minuti, iako može biti i niži. Nije neuobičajeno da sportaši imaju otkucaje srca u mirovanju ispod 50. Uz to, otkucaji srca u mirovanju imaju tendenciju porasta kada smo pod stresom, manje vježbamo ili jednostavno ne spavamo dovoljno. Povišeni otkucaji srca (tahikardija) u mirovanju snažno koreliraju s visokim krvnim tlakom i kardiovaskularnom smrtnošću.

Kako izmjeriti: prstima pronađite puls ili na vratu ili u unutrašnjosti zgloba. Postavite mjerač vremena na 60 sekundi i prebrojite ukupan broj otkucaja. Dobra je ideja to učiniti odmah ujutro prije nego što ustanete iz kreveta.

* Oporavak otkucaja srca

Koliko brzo se vaš puls vraća u normalu nakon vježbanja još je jedan koristan zdravstveni marker. Također je u korelaciji s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući fibrilaciju atrija (srčano stanje koje uzrokuje nepravilan i često abnormalno brz rad srca) i opću smrtnost.

Ljudi koji puno vježbaju mogu očekivati da će ‘oporavak‘ biti prilično brz, a ako redovito vježbate (hodanje, trčanje, ples), trebali biste moći poboljšati oporavak otkucaja srca u samo nekoliko mjeseci. Općenito, oporavak otkucaja srca trebao bi biti između 22-52 otkucaja u minuti, iako je sve iznad 12 pristojna brojka. Oporavak otkucaja srca niži od 12 povezan je sa srčanim problemima i dijabetesom tipa 2.

Kako izmjeriti: prvo morate povećati broj otkucaja srca, trčanjem ili skakanjem. Zatim jednostavno izmjerite otkucaje srca dok još uvijek teško dišete. Odmorite dvije minute, a zatim ponovno izmjerite. Oduzmite prvi broj od drugog broja, a rezultat predstavlja oporavak pulsa.

* Omjer struka i bokova

Jednostavna metoda koja se najčešće koristi za ocjenu raspodjele masnog tkiva po pojedinim dijelovima tijela je omjer opsega bokova i struka. Kod muškaraca opseg struka veći od 94 cm upućuje na prekomjernu težinu, a veći od 102 cm na debljinu. Kod žena opseg struka veći od 80 cm upućuje na prekomjernu težinu, a veći od 88 cm na debljinu. Nekoliko studija sugerira da je omjer struka i bokova precizniji od indeksa tjelesne mase za predviđanje rizika od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih bolesti, dijabetesa i prerane smrti - čak i kod ljudi s normalnim indeksom tjelesne mase.

Kako izmjeriti: Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se mjerenje struka provodi na sredini između posljednjeg rebra i vrha zdjelice. Opseg kuka mjeri se na najširoj točki stražnjice, pazeći da je mjerenje trake paralelno s podom. Zatim jednostavno podijelite prvi broj s drugim.

* Razina kolesterola

Osobe koje imaju povišene razine kolesterola imaju i povećan rizik za razvoj srčanih bolesti. Važno je shvatiti da kolesterol, koji se nalazi u svakoj stanici, nije loš i zapravo ima vitalnu ulogu u zdravlju našeg tijela. No razlikujemo loš LDL kolesterol, kojeg bismo trebali imati što manje, a dobrog HDL kolesterola što više, s tim da ukupna razina kolesterola ne prelazi 5 mmol/l.

Kako izmjeriti: Zatražite od svog liječnika lipidni profil iz krvne slike.

* Razina šećera

Šećerna bolest (tipa 2) vrlo često ne izaziva tegobe, prikrivena bolest razvija se godinama, a može se prepoznati tek kad se izmjeri povišena glukoza u krvi. Nekad se otkrije tek kad se već jave komplikacije šećerne bolesti kao što su srčani ili moždani udar, gubitak vida, bubrežna bolest, trnci ili gubitak osjeta u stopalima.

Kako izmjeriti: Liječnik će zatražiti mjerenje glukoza u krvi ujutro natašte. Na šećernu bolest upućuje razina glukoze veća od 7 mmol/L. Može se raditi i test opterećenja glukozom (OGTT). Mjeri se glukoza u krvi natašte, a nakon toga se popije vrlo slatka tekućina - 75 g glukoze rastopljene u vodi. Mjerenje glukoze u krvi ponavlja se za dva sata.Vrijednost glukoze u krvi nakon va sata veća od 11.1 mmol/l također potvrđuje dijagnozu šećerne bolesti.

* Kronična upala

Upala je temeljni imunološki proces koji uključuje bijele krvne stanice, ali ponekad može prekomjerno raditi. Na primjer, ako prerežete prst, upalni odgovor upućuje bijele krvne stanice na mjesto ozljede i zacijele ga. Ali prekomjerna razina upale koja dugo traje danas se povezuje s bolestima srca, artritisom, pa čak i rakom. Upala je povezana i s odgovorom na stres. Postoji niz stvari koje možete učiniti za ublažavanje stresa, poput svakodnevnih šetnji, meditacije i boljeg sna.

Kako izmjeriti: kroničnu upalu obično prati crvenilo, oticanje i bolovi oko zglobova, suha, pahuljasta koža, kroničnu nadutost i sl.