Camu camu
Myrciaria dubia, camu camu, cacari ili camocamo, malo je grmoliko drvo visine od 3-5 m, koje raste uz obalu rijeke Amazone u Peruu i Brazilu, Kolumbiji i Venecueli.
Cvijet mu je slatkog mirisa, a plod svijetlonarančaste boje, veličine limuna.
Znamo da je vitamin C najvažniji vitamin za zdravlje tijela i uma, ali i da ga ljudski organizam nije u stanju proizvesti, zbog čega ga moramo redovito unositi, u što većoj količini, a najbolje u prirodnom obliku, kroz voće i povrće. A najbogatije njime je neobično voće camu camu (Myrciaria dubia) koje, nema nikakve sumnje, zaslužuje titulu supervoća: sadrži 2800 mg vitamina C na 100 g svježeg ploda, što je otprilike 70 puta više od limuna, a 56 puta više od naranče, kao i nevjerojatno velike količine antioksidansa i hranjivih tvari, zbog čega pomaže u sprečavanju mnogih zdravstvenih tegoba, a sve to bez ikakvih neželjenih posljedica. Dolazi nam iz Amazone, prašume koju ne zovu bez razloga "zelena pluća svijeta", baš kao i bobice acai, acerola ili jabuticaba - također supervoće bogato vitaminom C.
Bogato je antioksidansima, aminokiselinama, fitonutrijentima, vitaminima i mineralima što ga čini idealnom namirnicom za jačanje imuniteta, kao i u sprečavanju širokog raspona bolesti. Istraživanja pokazuju da camu camu djeluje jednako učinkovito kao i tablete vitamina C u borbi protiv slobodnih radikala i oksidativnog stresa mozga, da njegovo konzumiranje ima učinak prirodnog antidepresiva, da djeluje antivirusno, u prevenciji nastanka mrene i pri obnavljanju kože te da poboljšava funkcije mozga.
Iako izgleda kao velika bobica ili šljiva, a okusom podsjeća na hibiskus i borovnice, zbog svog izrazito kiselo-gorkog okusa svježeg ga može konzumirati samo lokalno stanovništvo Perua i Brazila, naviklo na njegov okus. U našim ćete ga trgovinama zdrave hrane najčešće naći u obliku praha, u kojem se gorak okus gubi, a može ga se nabaviti i u obliku kapsula i ekstrakta. Žličicu praha umiješajte u smoothije, voćnu salatu ili voćne napitke.
Nije camu camu jedina zvijezda
Drugo mjesto na listi vitaminskih magova zauzima acerola, vrsta tropske višnje (Malpighia punicifolia).
Acerola stiže s drugog kraja kontinenta, Južne i Centralne Amerike, Teksasa i Floride. Ova grmolika voćka raste na drvolikom stablu, cvijeta kao bijelo-ružičasti petolisni cvijet, a plodovi su joj svijetlocrveni i nalikuju na trešnju. Sadrži od 1000 mg do 4500 mg vitamina C na 100 g svježeg ploda, što je 40 puta više od ploda limuna, a 32 puta od naranče.
- Konzumirajte vitamin C sa suhomesnatim proizvodima jer neutralizira nitrozamin, potencijalno kancerogenu tvar.
- C vitamin neće spriječiti prehladu ili virozu, ali je dokazano da će im ublažiti simptome i skratiti trajanje bolesti.
Acerola je snažan antioksidans, a plod joj sadrži i brojne druge sastojke korisne za organizam.
Američki indijanci koristili su je kao tonik za revitalizaciju i jačanje organizma prije odlaska u ratne pohode, a u tradicionalnoj medicini domicilnih naroda upotrebljavala se u liječenju anemije, prehlade i gripe, kod dizenterije i tresavice, za bolji rad srca, kod visoke razine kolesterola, kod narušene funkcije jetre, kod reumatizma, tuberkuloze, za zacjeljivanje rana, protiv proljeva i urinarnih infekcija.
Jede se kao voćka, svježa, a dodaje se i aromatičnim napicima i poslasticama (naročito koktelima i sladoledu), a od nje možete raditi i sok i džem.
Iz južne Azije stiže i kivi ili aktinidija (Actinidia chinensis), višegodišnja listopadna biljka koja se udomaćila i u našim krajevima.
Zeleni plod kore prekrivene dlačicama ima idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam, a sadrži 90 mg vitamina C na 100 g voća. Zbog svog ugodnog, kiselkasto-slatkog okusa, koristi se i u pripremi slastica, vina, jogurta, sladoleda, sokova te drugih pripravaka.
Ananas, još jedna u nizu tropskih voćki zastupljena u našim domovima, sadrži 10 mg vitamina C na 100 g voća, što je manje u odnosu na naranču (50 mg/100g) ili limun (40mb/100g), ali je cijenjena i zbog svog sočnog i aromatičnog mesa punog dragocjenih sastojaka te djelovanja na poboljšanje raspoloženja.
Zbog ugodnog okusa široke je primjene u kulinarstvu: koristi se za pripremu likera, sladoleda, voćnih salata, kolača i koktela, zastupljen je u svečanim menijima (zbog blagodati pri probavljanju hrane), u pripremi gustih umaka za pečenje i divljač, voćnu salatu.
LIKER OD ANANASA
- 1 ananas
- 100 g šećera (ili zamjene za šećer)
- 2 l konjaka ili domaće lozovače
- 1 mahuna vanilije
- 1 l vode
Priprema:
- Ogulite i narežite na manje kockice 1 ananas i kuhajte ga u vodi približno pola sata.
- Dodajte šećer (ili zamjenu za šećer), konjak ili domaću lozovaču te mahunu vanilije, dobro promiješate i ulijete u staklenku sa širim vratom.
- Postavite na sunčano, toplo mjesto, uz povremeno miješanje. Nakon mjesec dana liker procijedite i ulijete u flaše iz kojih ćete ga servirati.
DŽEM OD KIVIJA
- 1 kg kivija
- 1 kg jabuka
- 50 dag šećera (odnosno zamjene za njega)
- štapić vanilije (prema ukusu)
- sok ½ limuna
Priprema:
- Kivi i jabuke operite, ogulite i narežite na kockice. Kuhajte oko 10 minuta na laganoj vatri, miješajući, dok voće ne omekša i ne pusti sok. Prema potrebi ulijte žlicu-dvije vode.
- Izmiksajte štapnim mikserom, dodajte sjemenke nastrugane iz štapića vanilije i sok pola limuna pa kuhajte još 15 minuta, na laganoj vatri, miješajući.
- Sadržaj ulijte u vruće, prethodno sterilizirane staklenke i dobro zatvorite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....