Tri ključne pogreške zbog kojih ne prepoznajemo visoki krvni tlak: Ima ga svaka treća osoba, a toga nije svjesna

Jedna od tri osobe ima visok krvni tlak (hipertenziju), a njegovo pravilno i kontinuirano liječenje ključno je za prevenciju srčanih i moždanih udara te drugih ozbiljnih sekundarnih bolesti. Ali iste pogreške ponavljaju se iznova i u dijagnostici i u liječenju visokog krvnog tlaka, iako liječnici zapravo točno znaju što treba učiniti, piše internist Ami Schattner s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu i Medicinskog centra Hadassah u časopisu "The American Journal of Medicine". Navodi da je "velik dio ljudi s visokim krvnim tlakom ili nedijagnosticiran ili neliječen uglavnom zbog uvjerenja da je liječenje hipertenzije jednostavna stvar.” Ali vrag je u detaljima i upravo se te male suptilnosti prečesto zanemaruju u rutinskoj praksi.

Problemi počinju s lokacijom mjerenja krvnog tlaka

Jedan od najčešćih problema pojavljuje se čak i prije nego što se liječenje uopće razmatra: mjerenje krvnog tlaka. Mnogi bi se oslonili isključivo na vrijednosti tlaka izmjerene u ordinaciji, ali one mogu biti varljive, ističe Schattner, objašnjavajući dvije situacije:

• Krvni tlak se čini previsokim kada se mjeri u ordinaciji, ali je normalan u svakodnevnom životu

Ovaj fenomen poznat je kao "hipertenzija bijele kute", koja se može pojaviti, primjerice, zbog uzbuđenja tijekom pregleda. Dugo su liječnici stoga povišene vrijednosti odbacivali kao puku pogrešku mjerenja. No nova istraživanja pokazuju da ta pretpostavka može biti preuranjena. U mnogim slučajevima, to može biti rani znak upozorenja na razvoj trajnog visokog krvnog tlaka i povećanog kardiovaskularnog rizika.

• Krvni tlak izgleda normalno kada se mjeri u ordinaciji, ali je često previsok u svakodnevnom životu:

Oko 15 posto ljudi koji imaju neprimjetan ili samo blago povišen krvni tlak izmjeren u ordinaciji, ima takozvanu "maskiranu hipertenziju". Njihov krvni tlak neprimjetno raste u svakodnevnom životu, osobito noću. Prema Njemačkoj ligi za hipertenziju, uzroci toga još nisu potpuno jasni. Međutim, obično pogađa ljude s visokim razinama profesionalnog ili privatnog stresa - osobito mlađe muškarce.

S druge strane, ističe Schattner, uvjeti kod kuće često su realističniji i pokazuju kroz češća mjerenja kako se krvni tlak razvija tijekom nekoliko dana u svakodnevnom životu. Istovremeno, neovisno mjerenje kod kuće ojačalo bi vlastitu kompetenciju i sudjelovanje pacijenata u terapiji.

• Mjerite i noću

Noćnom krvnom tlaku ne posvećuje se dovoljno pažnje, kaže Schattner. - Obično krvni tlak pada tijekom sna, ali ako ostane visok, povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti. Stoga se savjetuje napraviti 24-satno mjerenje. Osim toga, prerijetko se provjerava je li visoki krvni tlak izazvan drugim bolestima ili lijekovima. Ovaj takozvani "sekundarni visoki krvni tlak" relativno je rijedak, ali obično nestaje kada pacijenti prijeđu na druge lijekove - upozorava Schattner.

Hipertenzija bijele kute češća je u žena srednje i starije životne dobi, dok je povišen noćni krvni tlak češći u mlađih muškaraca izloženih stresu.

Drazen Zigic/Shutterstock

Ispravno mjerenje krvnog tlaka

No, i način kako tlak mjerimo kod kuće također je jako važan, kaže Schattner, uz nekoliko savjeta:

• Izmjerite prije uzimanja lijekova i najmanje dva sata nakon ustajanja kako biste izbjegli jutarnji skok krvnog tlaka.
• Sjednite udobno, s leđima oslonjenim na naslon stolca i stavite ruku na visinu stola.
• Napravite tri mjerenja s razmakom od jedne minute. Uvijek biste trebali odbaciti prvu mjeru.
• Ostanite mirni tijekom mjerenja.

Prepoznajte skrivene rizike i pravilno ih tretirajte

Neliječeni visoki krvni tlak stvara ogroman pritisak na krvne žile. Dugo prije nego što se pojave simptomi, može uzrokovati znatnu štetu tijelu. Na primjer:

• mozak: mala vaskularna oštećenja ili moždani udari koji izazivaju gotovo nikakve simptome,
• srce: zadebljanje srčanih stijenki, povećani atrij, problemi s opuštanjem srca ili neprimjetne srčane aritmije,
• bubrezi: protein u urinu ili polako opadajuća funkcija bubrega,
• oči: kalcifikacije, oštećenje i suženje malih krvnih žila oka.

No te posljedične štete često se ne uzimaju u obzir pri dijagnostici i liječenju, kaže Schattner.

Stoga je u europskim službenim smjernicama od kraja 2024. godine savjetovan „širi pregled”. Europski kardiolozi, pa i hrvatski, više ne klasificiraju stupanj visokog krvnog tlaka isključivo na temelju čistih vrijednosti krvnog tlaka. Umjesto toga, čak se i blago povišen krvni tlak (koji još nije visok) može smatrati potrebom za liječenjem ako su prisutni srčana bolest, moždani udar ili zatajenje bubrega.

- Budući da ove komorbiditete također povećavaju kardiovaskularni rizik, važno je i ispravno razmotriti kontrolu krvnog tlaka pojedinačno u kontekstu drugih rizika - objasnio je Thomas Voigtländer, kardiolog i predsjednik Upravnog odbora Njemačke zaklade za srce. Optimalan tlak je 120/80 mmHg, dok je blagi visoki krvni tlak od 140/90 mmHg. U kombinaciji s ostalim rizičnim faktorima treba ga nastojati sniziti. Tlak 180/110 mmHg je teška hipertenzija.

Terapija: Pravilna kombinacija životnog stila i lijekova

Liječenje ne mora odmah započeti s lijekovima. Prvi korak treba biti zdraviji način života - nešto što se vrlo često podcjenjuje. Smjernice preporučuju manje soli, više voća i povrća, redovitu tjelovježbu, skidanje kilograma i suzdržavanje od alkohola i pušenja.

Redovita kućna mjerenja i posjeti liječniku rezultirat će nalaženjem i adekvatnom terapijom lijekovima koje treba redovito i pravilno uzimati.

- Ako se ne liječi, visoki krvni tlak dovest će do moždanog udara, srčanog udara, puknuća aorte, cerebralnih krvarenja, vode u plućima ili problema s bubrezima - upozoravaju kardiolozi.