Posljednjih godina pojam kardiometaboličkog zdravlja sve češće izlazi iz stručnih medicinskih krugova i ulazi u svakodnevne razgovore. Nekada se o tlaku, šećeru ili kolesterolu govorilo uglavnom kada bi netko već završio kod liječnika s ozbiljnim problemom. Danas liječnici, nutricionisti i ljekarnici upozoravaju da se prvi znakovi narušenog kardiometaboličkog zdravlja pojavljuju mnogo ranije i kod sve mlađih ljudi.
Što je kardiometabolički rizik?
Umor koji ne prolazi ni nakon odmora, nakupljanje kilograma oko struka, stalna glad, loš san, glavobolje, nervoza, žudnja za slatkim ili osjećaj da organizam “ne funkcionira kako treba“ često se pripisuju stresu i ubrzanom načinu života. No, iza tih simptoma ponekad se krije puno ozbiljniji problem. Ružica Dizdar, mag. pharm., univ. spec. pharm. kliničke farmacije, upozorava kako suvremeni način života ostavlja ozbiljne posljedice na organizam.
- Kardiometabolički rizik označava povećanu vjerojatnost razvoja različitih kardiovaskularnih bolesti i stanja poput infarkta miokarda i moždanog udara, ali i dijabetesa. Obuhvaća niz čimbenika rizika među kojima su povišeni krvni tlak, dislipidemija, inzulinska rezistencija, abdominalna pretilost i kronična upala - objašnjava magistra Dizdar.
Također, porast broja osoba s povećanim kardiometaboličkim rizikom uvelike se povezuje sa sjedilačkim načinom života, nedostatkom kretanja, lošom prehranom i kroničnim manjkom sna. Posebno zabrinjava činjenica, ističe, da navedeni problemi sve češće pogađaju mlađe osobe i djecu. Brojke pritom nisu nimalo bezazlene.
- Kada govorimo o pretilosti kao čimbeniku rizika, važno je naglasiti da ona predstavlja kroničnu bolest i globalni javnozdravstveni problem koji zahvaća sve dobne skupine u razvijenim zemljama. Prema podacima istraživanja provedenog 2021. godine, u Republici Hrvatskoj gotovo dvije trećine građana (65 posto) imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, pri čemu je 42 posto osoba imalo prekomjernu tjelesnu masu, a 23 posto bilo je pretilo, dok je jedan posto ispitanika bilo pothranjeno - kaže magistra.
Bez izraženih simptoma
No, problem je u tome što se kardiometabolički poremećaji često razvijaju potpuno tiho.
- Mogu se razvijati postupno i tijekom duljeg razdoblja biti bez jasno izraženih simptoma. Upravo zato mnogi ljudi nisu svjesni problema sve dok ne dođe do razvoja komplikacija - upozorava Dizdar.
Jedan od najčešćih primjera je povišeni krvni tlak koji se često naziva “tihim ubojicom“.
- Mogu ga pratiti opći simptomi poput glavobolje, zujanja u ušima, nestabilnosti pri hodu i mučnine. Na narušeno kardiometaboličko zdravlje mogu upućivati i povećanje tjelesne mase, osobito povećanje opsega struka, kao i promjene biokemijskih parametara, primjerice povišene vrijednosti triglicerida i glukoze u krvi. Simptomi inzulinske rezistencije, koja također predstavlja značajan čimbenik rizika, mogu uključivati izražen umor, pojačanu žeđ, učestalo mokrenje, debljanje te pojavu tamnih mrlja na pregibima kože, osobito u području vrata i pazuha - kaže.
Uloga ljekarnika
Upravo zato preventivni pregledi danas postaju važniji nego ikada prije. I zanimljivo, prvi alarm često nije liječnik nego - ljekarnik.
- Ljekarnik je često prvi zdravstveni djelatnik s kojim pacijent dolazi u kontakt te kroz razgovor može prepoznati simptome koji upućuju na potencijalno ozbiljnije zdravstvene probleme. Pacijenti se često javljaju ljekarniku zbog općenitih tegoba poput glavobolje, vrtoglavice, pojačane žeđi, debljanja ili umora, a ljekarnik može prepoznati kada takvi simptomi možda zahtijevaju i dodatnu liječničku obradu. Pojava novih simptoma ili njihovo pogoršanje (osobito kod osoba koje ne primaju terapiju) može biti opravdan razlog za upućivanje liječniku obiteljske medicine radi daljnje dijagnostike - objašnjava Dizdar.
Nutricionist također ima važnu ulogu u multidisciplinarnom pristupu liječenju. Može pomoći u regulaciji tjelesne mase, usvajanju pravilnih prehrambenih navika te, u suradnji s liječnikom i ljekarnikom, preporučiti odgovarajuće dodatke prehrani kada je to potrebno.
Na ovo treba obratiti pozornost
- Važno je redovito pratiti krvni tlak, tjelesnu težinu i opseg struka, ali i biokemijske parametre poput glukoze, triglicerida i kolesterola u krvi - kaže.
Posebno upozorava na prehranu bogatu rafiniranim ugljikohidratima, zasićenim mastima i industrijski procesuiranom hranom.
- Nepravilna prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima, zasićenim mastima i trans masnim kiselinama tijekom duljeg razdoblja može dovesti do povišenih vrijednosti kolesterola, triglicerida i inzulina. Dugotrajno povećan energetski unos i konzumacija tzv. „loših“ masti i ugljikohidrata mogu uzrokovati kronično povišene razine inzulina pri čemu stanice postupno postaju manje osjetljive na njegovo djelovanje. Posljedično dolazi do smanjenog unosa glukoze u stanice te trajno povišene razine glukoze u krvi, što dugoročno može rezultirati razvojem dijabetesa. Zbog toga je važno redovito pratiti biokemijske parametre, uključujući razine glukoze, triglicerida i kolesterola u krvi, kao i druge parametre prema preporuci liječnika - objašnjava magistra Ružica Dizdar.
Velik utjecaj ima i kronični stres o kojem se danas govori gotovo jednako često kao i o prehrani.
- Nadbubrežne žlijezde proizvode hormone poput kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, metabolizma i odgovora organizma na stres. Dugotrajno povišene razine kortizola mogu negativno utjecati na metabolizam i pridonijeti povećanju tjelesne mase, povišenom krvnom tlaku i razini glukoze u krvi - kaže Dizdar.
Dodaci prehrani pomažu, no nisu čarobno rješenje
Drugim riječima, organizam nije zamišljen da mjesecima ili godinama živi pod konstantnim pritiskom. Posljednjih godina sve se više govori i o dodacima prehrani koji mogu pomoći u očuvanju kardiometaboličkog zdravlja, no Dizdar upozorava da oni nisu čarobno rješenje.
- Omega-3 masne kiseline mogu imati važnu ulogu u smanjenju kardiovaskularnog rizika, osobito zbog učinka na snižavanje triglicerida i smanjenje upalnih procesa u organizmu - kaže.
Kao potencijalno korisne spominje i magnezij, krom pikolinat, vitamin D i koenzim Q10.
- Magnezij je mineral nužan za pravilan rad brojnih enzima uključenih u metabolizam ugljikohidrata i regulaciju inzulinske osjetljivosti. Nedostatak magnezija češći je kod osoba s loše reguliranom šećernom bolešću, što se povezuje s poremećenim metabolizmom inzulina, slabijom kontrolom glikemije i osmotskom diurezom - navodi farmaceutkinja Dizdar.
Brojna istraživanja također ukazuju na povezanost nižih razina vitamina D s prekomjernom tjelesnom masom, osobito abdominalnom pretilošću. Budući da je vitamin D topljiv u mastima, kod osoba s povećanom tjelesnom masom može doći do njegova pojačanog skladištenja u masnom tkivu i smanjenih koncentracija u krvi, zbog čega se u određenim slučajevima može razmotriti i suplementacija.
- Koenzim Q10 ili ubikinon je antioksidans koji sudjeluje u proizvodnji energije, a suplementacija potencijalno može biti korisna kod kardiovaskularnih bolesti u čijoj se podlozi često nalaze oksidativni stres i narušena funkcija mitohondrija. Sa starenjem se njegova proizvodnja smanjuje, a njegov nedostatak mogu imati i osobe koje uzimaju određene lijekove (npr. statine), te kod neurodegenerativnih poremećaja i dijabetesa - objašnjava nam.
Ipak, naglašava magistra farmacije Ružica Dizdar, dodaci prehrani mogu biti korisna potpora očuvanju zdravlja, ali ne mogu zamijeniti zdrav način života niti farmakoterapiju kada je ona potrebna. Jer, organizam danas više ne traži samo terapiju kad nastane problem. Traži san, kretanje, manje stresa, stvarnu hranu i malo više brige o sebi, prije nego što nas tijelo na to prisili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....