Što nam zapravo u tijelu rade dopamin i serotonin

Svi smo već čuli za to da nas neki hormoni čine sretnijima i bolje raspoloženima, a dva najčešće spominjana među njima su dopamin i serotonin. Naravno, oni nisu dovoljni, potrebna je cijela simfonija kemijskih spojeva kako bi tijelo i um optimalno funkcionirali.

- Dopamin i serotonin samo su dva od više od stotinu poznatih neuroprijenosnika, odnosno supstanci koje prenose poruke između neurona, tj. stanica živčanog sustava. Niti jedan neuroprijenosnik ne djeluje sam, nego u kontekstu mnoštva drugih kemijskih tvari u mozgu - rekla je neuroznanstvenica dr. Nan Wise, autorica knjige „Good Sex Matters”.

Sličnosti

Dopamin i serotonin pripadaju posebnoj klasi neuroprijenosnika, a to su modulatorni neuroprijenosnici ili neuromodulatori.

- Te su kemikalije sposobne komunicirati s oba susjedna neurona, ali i utjecati na neurone koji su udaljeni od mjesta na kojem se neuromodulatori oslobađaju. U usporedbi s običnim neuroprijenosnicima, serotonin i dopamin – kao neuromodulatori – imaju širi raspon djelovanja. A i njihov učinak može trajati puno dulje nego učinak običnih neuroprijenosika - rekla je dr. Wise.

Razlike

Dopamin ima reputaciju hormona koji nas puni energijom, dok nas serotonin ugodno smiruje.

- Serotonin je najpoznatiji po svom utjecaju na raspoloženje. Naša tijela sintetiziraju ga iz triptofana, esencijalne aminokiseline. Serotonin utječe na svaki aspekt naših tijela, od emocija preko motoričkih vještina do probavljanja. Sudjeluje u reguliranju ciklusa spavanje/budnost, utječe na metabolizam, apetit, koncentraciju, hormonske aktivnosti, tjelesnu temperaturu i zgrušavanje krvi. S druge strane, dopamin je hormon u stilu 'sex, drugs and rock ‘n’ roll', jer uključen je u osjećaje i trenutno zadovoljstvo. Zlouporaba gotovo svih vrsta droga stvara taj 'veliki prasak' upravo kroz djelovanje na dopaminski sustav - objasnila je dr. Wise.

I s neuromodulatorima treba biti oprezan – najčešće percipiramo dopamin kao „nagradni” i hedonistički neuroprijenosnik, no puno je složenije od toga. Dr. Wise ističe da dopamin zapravo funkcionira kao signal koji privlači našu pažnju i od kojeg možemo učiti. Evo kako.

Tri dopaminska djelovanja u tijelu

1. Uči nas raspoznati od čega se osjećamo dobro ili loše

Na neki način dopamin nas drži na sigurnom. Otpuštanje dopamina trebalo bi djelovati kao signal koji će nam pomoći da naučimo od čega se osjećamo dobro i da uspostavimo vezu s time što nam daje dobar osjećaj. Istodobno nas uči da izbjegavamo ono od čega se ne osjećamo dobro i što je loše za nas.

2. 'Nagrađuje' naš mozak i odvlači nam pažnju

Kad provodimo bezbrojne sate na društvenim mrežama, skačući s linka na link, pažnja nam je zarobljena putem dopaminskog djelovanja. Ono nas sprečava da sudjelujemo u ostalim, možda i puno kvalitetnijim aktivnostima, kao što je druženje s drugim ljudima, koje bi oslobodilo različite druge neuroprijenosnike i supstance koji stvaraju ugodu, kaže dr. Wise.

3. Osjećamo se energičnije

I dopamin i serotonin imaju ulogu u ciklusu spavanja i budnosti, no serotonin umiruje, a dopamin pokreće. Dopamin potiče budnost i koordinira mozak i tijelo u voljnom kretanju, kaže dr. Wise, a kada dopamin ne funkcionira, kao primjerice kod Parkinsonove bolesti, nastaju veliki problemi s kretanjem i s izvođenjem željenih pokreta.

Četiri serotoninska djelovanja u tijelu

1. Pomaže regulirati kretanje crijeva

Serotonin djeluje i u mozgu i u utrobi, primarno u želucu i crijevima. Pomaže u regulaciji rada crijeva.

2. Utječe na spolnu želju

Nije vam do seksa ovih dana? Moguće je da su vam se poremetile razine serotonina, jer se i njegove povišene i njegove snižene vrijednosti povezuju s oslabljenim libidom.

3. Za zdravo tijelo

Trombociti u krvi oslobađat će serotonin kako bi ubrzali zacjeljivanje rana. Ovaj hormon igra važnu ulogu i u zdravlju kostiju.

4. Najvažnije, serotonin se brine o nama

Dok dopamin potiče živost, serotonin je zadužen za odmaranje i spavanje. Također podržava općeniti dobar osjećaj i uravnoteženost, pa se može reći da je to stvarno dobar hormon čije će se razine nastojati povećati kada smo indisponirani ili nemirni.

- Možemo razmišljati o serotoninu kao o pomagaču mozga koji nastoji poravnati ispade iz ravnoteže i umiriti nas kada smo anksiozni ili ljutiti. Takvi učinci serotonina na raspoloženje razlog su zbog kojeg mnogi antidepresivi djeluju tako što povećavaju raspoloživost serotonina u stanicama, gdje može pomoći u smirivanju živčanog sustava - kaže dr. Nan Wise