Srčane aritmije - najčešći simptomi i najuspješnije metode liječenja

Javna tribina na temu srčanih aritmija, s naglaskom na fibrilaciju atrija (FA), održana je s ciljem edukacije javnosti o prepoznavanju simptoma, pravodobnoj dijagnozi i učinkovitom liječenju srčanih aritmija.

Na skupu su govorili vodeći hrvatski stručnjaci: državni tajnik Ministarstva zdravstva prim. Željko Plazonić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić, predstojnica Klinike za bolesti srca i krvnih žila KB-a Sestre milosrdnice i dopredsjednica Hrvatskog kardiološkog društva (HKD) prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca HKD-a doc. dr. sc. Šime Manola, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu mr. Dražen Jurković, dr. med., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu prof. edukac. reh. Ivica Belina i oboljeli od FA-a Josip Hozmec.

Povećan rizik za moždani

Srčane aritmije bolesti su od kojih obolijevaju ljudi svih životnih dobi te zbog svoje raširenosti, ozbiljnosti posljedica zanemarivanja i troškova zbrinjavanja predstavljaju velik javnozdravstveni problem. Najčešći je oblik aritmije fibrilacija atrija, od koje u Hrvatskoj boluje oko 40 tisuća ljudi.

Moderna kardiologija danas uspješno liječi srčane aritmije metodom ablacije, koja se u Hrvatskoj uspješno izvodi od 2007. godine. Broj postupaka raste iz godine u godinu, tako da se u sedam zdravstvenih ustanova godišnje napravi nešto manje od 2000 postupaka.

Brojem postupaka jednostavnih ablacija Hrvatska stoji uz bok razvijenim zemljama u okruženju. No, postoji potreba za povećanjem broja postupaka složenih ablacija, koje čine 30 do 35 posto ukupnog broja zahvata. Stoga je korak dalje, poručuju stručnjaci, osigurati ablacijske procedure za najteže bolesnike.

Na skupu je najavljeno i kako će za 10 posto biti povećana izvanlimitna sredstava za intervencijsku kardiologiju te kako je u završnici izrada Nacionalnog programa prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Tiha bolest

''Prepoznate su potrebe i uspjesi naših liječnika. Jasnije prikazano, kada se jedan infarkt izliječi metodom intervencijske kardiologije, bolesnik je danas došao i za dva dana ide kući. I nema više problema, a prije je mjesec dana ležao u krevetu“, pojasnio je prim. Željko Plazonić i još jednom istaknuo kako je Hrvatska među pet najboljih zemalja Europe prema broju učinjenih primarnih perkutanih koronarnih intervencija u STEMI akutnom infarktu.

Doc. dr. sc. Šime Manola naglasio je kako su srčane ablacije, zbog kliničke i troškovne učinkovitosti, postale prvi terapeutski izbor te suvremeni standard u liječenju aritmija: „Srčane aritmije često mogu biti tiha bolest jer dio oboljelih nema nikakve simptome. Stoga je vrlo važno na vrijeme prepoznati simptome i držati bolest pod kontrolom.

Nova milenijska epidemija

Atrijsku fibrilaciju, najčešću srčanu aritmiju, karakterizira nepravilan i ubrzan rad srca. Često je vezana uz dob i uglavnom pogađa osobe u dobi od 40 godina i starije te je češća kod muškaraca. AF će se razviti tijekom života kod jedne od četiri osobe starije od 40 godina. AF je nova milenijska epidemija od koje u Europi boluje više od 11 milijuna ljudi.

Najčešći su simptomi AF-a:

Kod mladih i zdravih ljudi aritmije su rijetko životno ugrožavajuće, ali bitno smanjuju kvalitetu života. Takve se aritmije liječe ablacijom s 95-postotnim uspjehom, a komplikacije su manje od jedan posto. Za Hrvatsku je pohvalna činjenica da se na postupak ablacije čeka do tri mjeseca, dok je u drugim zemljama lista čekanja duža od godinu dana.

Kad je riječ o aritmijama koje se javljaju u starijoj dobi, 10 posto stanovništva ima fibrilaciju atrija, čija je česta komplikacija moždani udar. Njih 20 posto umre, a 60 posto ostaje s teškim invaliditetom. No, dobra je vijest da se kod čak 80 posto ljudi nakon ablacija mijenja tijek bolesti i stanje je bolje.