Prije manje od godinu dana otkrila sam da bolujem od porodične hiperkolesterolemije. Za svoju dijagnozu saznala sam nakon što je moja majka završila u bolnici zbog nuspojava lijekova koji se inače koriste za snižavanje kolesterola. U bolnici su je poslali na daljnje pretrage i otkrili da boluje od porodične hiperkolesterolemije te predložili bratu i meni da također napravimo test za tu nasljednu bolest. Iako brat nema nasljedni povišeni kolesterol, meni su tim testom potvrdili dijagnozu, kaže nam Iva Prgomet (26), studentica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.
- Moram priznati da mi je ta vijest isprva bila šokantna zato što sam mlada. S ovom se bolesti živi cijeli život i to znači doživotno primanje terapije, što na prvu može zvučati zastrašujuće. Iako trenutno nemam simptoma, rana dijagnoza omogućila mi je da korištenjem kontinuirane terapije spriječim veće komplikacije u kasnijoj dobi - kaže Iva.
VAŽNO JE RANO OTKRIVANJE
Mnogi misle da je porodična hiperkolesterolemija rijetka bolest, ali ona je zapravo jedna od najčešćih nasljednih bolesti i pogađa svakog tristotog građanina. Budući da se javlja već s rođenjem, oboljeli imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata jer negativan utjecaj bolesti na krvne žile počinje od djetinjstva. Dokazano je, naime, da što je duže netko izložen povećanoj koncentraciji LDL kolesterola ili takozvanog lošeg kolesterola u krvi tijekom života, to je veća vjerojatnost da će doživjeti infarkt ili moždani udar, pa i smrt. Stoga je vrlo važno što ranije otkriti porodičnu hiperkolesterolemiju i početi je liječiti, ako je ikako moguće već u dječjoj ili mladenačkoj dobi. Danas znamo da su oboljeli od nasljedno povišenog kolesterola u dvadeset puta većem riziku od obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila nego oni koji tu bolest nemaju. Rano otkrivanje stoga je vrlo važno jer direktno utječe na kvalitetu života. Liječnici godinama upozoravaju na posljedice povišenog kolesterola, koji je važan, ali često zanemaren rizični faktor za kardiovaskularno zdravlje kojemu ne ide u prilog to što zapravo ne boli. Kod nas je prošle godine započeo i organizirani probir pri čemu se svoj djeci pri pregledu za upis u prvi razred osnovne škole provjerava kolesterol, a rezultati prve generacije prvašića u programu probira pokazali su koliko je kolesterol neprepoznato stanje čijih posljedica nismo svjesni. Pokazalo se da čak deset posto djece predškolske dobi ima povišeni kolesterol. Potkraj godine osnovana je i Hrvatska udruga oboljelih od dislipidemija, na čijem je čelu Iva Prgomet, a jedan od ciljeva udruge je upravo podići svijest o lošem utjecaju povišenog kolesterola na zdravlje te osvijestiti da svaka druga osoba u Hrvatskoj umire od posljedica dislipidemija, nereguliranog povišenog tlaka i povišenog šećera, što su glavni rizici za razvoj kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu.
- Trenutno u suradnji s Gradom Zagrebom provodimo kampanju "Znaš li svoj broj?" o podizanju svijesti o dislipidemijama. Zdravi bi ljudi ukupni kolesterol trebali držati ispod 5 mmol/l, LDL kolesterol do 3 mmol/l te HDL iznad 1 mmol/l (iznad 1,2 mmol/l za žene). Cilj nam je također osnovati studentske udruge, održati razna predavanja i radionice za djecu o važnosti tjelovježbe i zdrave prehrane. Ipak, najveća nam je želja da radom udruge te uz pomoć stručnih i referentnih centara osiguramo nove i najbolje lijekove za pacijente oboljele od dislipidemija te omogućimo njihovu dostupnost za ljude koji ne podnose temeljne grupe lijekova. Neki bolesnici dolaze iz drugih gradova jednom ili dvaput mjesečno u Zagreb da bi primili svoju terapiju zato jer je tako dogovoreno s nacionalnom osiguravajućom tvrtkom, dok recimo u Sloveniji bolesnici svoju terapiju podižu u lokalnoj ljekarni. To je samo djelić problema na koje valja ukazati te ih "glasom naroda" pokušati riješiti kako bi se olakšala kontrola bolesti - kaže Iva. Ističe da nije dovoljno samo korištenje terapije, nego treba održavati zdrav način života.
KLJUČNI SU PREHRANA I VJEŽBANJE
- Dobra prehrana i tjelovježba ključni su u održavanju ove bolesti. Zato je i bitno da se bolest otkrije u ranoj dobi kako bi se s vremenom mogle usvojiti neke navike kao što je uzimanje redovite terapije, redovna tjelovježba i zdrava prehrana. Ja sam do postavljanja dijagnoze vodila relativno zdrav život, uvijek sam pazila što jedem pa i nisam morala puno mijenjati prehranu, možda izbaciti neke namirnice s većim udjelom masnoća, a redovito sam ih jela, npr. orašaste plodove i jaja. Prerađenu hranu danas je jako teško izbjeći, pa i tu moram uložiti više truda nego prije kako bih se hranila što kvalitetnije - kaže Iva. Dodaje da je uz početni šok, uvođenje terapije i svjesno biranje zdravih životnih stilova njezin život danas kvalitetniji i zdraviji.
- Ipak je kvaliteta mog života zapravo porasla otkako mi je dijagnosticirana porodična hiperkolesterolemija. Strah od potencijalnih posljedica bolesti potaknuo me da u svoj užurbani studentski život uvedem redovitu tjelovježbu u obliku grupnih HIIT treninga i trčanja. Pokušavam biti redovita, minimalno tri puta tjedno, često i više. Sudjelovala sam i u utrci od pet kilometara, Run4FH, koja se u rujnu održala s ciljem podizanja svijesti o porodičnoj hiperkolesterolemiji - kaže Iva i dodaje da će udruga na čijem je čelu, uz podizanje svijesti o prevenciji, pružati podršku pacijentima u njihovoj borbi s povišenim kolesterolom.
- S obzirom na to da uz kontinuiranu terapiju treba paziti na prehranu i uvesti neki oblik rekreacije, što ljudima nije uvijek najlakše, mi smo tu za pacijente da ih educiramo i pomognemo im na njihovu putu koliko god je to moguće. Činjenica je da većina ljudi nije upoznata s posljedicama povišenog kolesterola pa ni s tim da on može biti nasljedno povišen. Pitanja koja redovito dobivam najčešće su vezana uz to kako i gdje se može testirati, naravno nakon prvog šoka da visoki kolesterol uopće može biti nasljedan. Postupak dijagnoze je vrlo jednostavan i brz, a testiranje se može napraviti vađenjem krvi - pojašnjava Iva.
FATALNE POSLJEDICE
- Velik broj ljudi nažalost sazna za svoju dijagnozu dosta kasno, i to nakon nekakvog događaja, najčešće srčanog udara. Jako smo zadovoljni inicijativom probira prvašića koja je prvi put provedena prošle godine jer mjerenje ukupnog kolesterola u ranoj dobi omogućuje da oboljeli započne na vrijeme s terapijom i spriječi komplikacije u kasnijoj dobi. A sva ta djeca imaju roditelje, djedove i bake, koji vrlo često i sami boluju od nekog oblika neprepoznate i neliječene dislipidemije pa tako pokušavamo osvijestiti i spasiti što više ljudi. Cilj nam je prevencija, a ne liječenje. Povišeni kolesterol redovito rezultira srčanim udarom i smrću - saznanje da ste oboljeli može biti jako teško prihvatiti, ali važno je imati na umu da jedino uz odgovarajuću terapiju i prehranu te povećanje aktivnosti možete poboljšati kvalitetu života. Pokoji trening u tjednu i prilagođavanje prehrane male su promjene koje svatko može unijeti u svoj život, a kako vrijeme bude odmicalo, na tome ćete biti sve zahvalniji - poručuje Iva Prgomet.