Sezona je krenula: Krpelji i drugi insekti šire se parkovima i vrtovima, stručnjaci upozoravaju na rizike

Sunce je konačno postalo dovoljno toplo za kavu na terasi, vikendi se sele u prirodu, otvaraju se planinarske staze, roštilji, piknici i izleti. Proljeće nas doslovno tjera van iz stanova. I taman kad pomislimo da je najgore što nam se može dogoditi proljetna alergija na pelud, priroda nas podsjeti da ima još “igrača” u igri. I to vrlo sitnih, dosadnih i ponekad ozbiljno opasnih.

Proljeće je sezona kada se bude krpelji, komarci, ose, pauci i cijela vojska insekata koji jedva čekaju naš prvi odlazak u travu. Među svima njima jedan je apsolutni kralj proljetnog straha - krpelj.

Boravak u prirodi i krpelji

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava da su krpelji najaktivniji upravo tijekom proljeća, ranog ljeta i rane jeseni, osobito kada su temperatura i vlaga pogodne za njihov razvoj. I premda zvuče kao nešto što ćemo “pokupiti” samo duboko u šumi, istina je puno manje romantična. Krpelji se danas mogu pronaći u parkovima, na livadama, uz šetnice, u vrtovima, pa čak i u urbanim zelenim zonama gdje ljudi šeću pse ili sjede na dekicama uz piće i grickalice.

Najproblematičniji je takozvani šumski krpelj, Ixodes ricinus, koji u kontinentalnoj Hrvatskoj prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi, uzročnika lajmske borelioze, ali i virus krpeljnog meningoencefalitisa. Riječ je o potencijalno ozbiljnim bolestima koje mogu ostaviti dugotrajne posljedice. I tu dolazimo do najveće zablude proljetne sezone - većina i dalje misli da će odmah osjetiti ugriz krpelja. Problem je što krpelj često može satima hodati po tijelu tražeći idealno mjesto za ugriz, a sam ubod uglavnom uopće ne boli. Upravo zato liječnici stalno ponavljaju isto - najvažnije je pregledati tijelo čim se vratite iz prirode. Posebno pregibe kože, područje iza koljena, prepone, pazuhe, vrat, zatiljak i područje iza uha. Kod djece se krpelji često pronađu na glavi jer se više igraju u travi i niži su od odraslih.

Provjerene metode koje štite od insekata

Dobra vijest je da se rizik može prilično smanjiti jednostavnim trikovima. Stručnjaci preporučuju duge rukave, nogavice uvučene u čarape, zatvorenu obuću i svjetliju odjeću na kojoj se krpelj lakše vidi.

Repelenti su također obavezni dio proljetne torbe, baš kao sunčane naočale ili SPF. I to ne samo protiv krpelja, nego i protiv komaraca koji s prvim toplim večerima kreću u svoje sezonske pohode. HZJZ podsjeća da komarci posebno napadaju u sumrak i nakon zalaska sunca, a zaštita uključuje laganu odjeću dugih rukava, mrežice i redovito nanošenje repelenta.

Većina uboda insekata i pauka u našim krajevima, srećom, ne završava ozbiljnim zdravstvenim problemima, nego tek neugodnim podsjetnikom da je sezona kratkih rukava službeno počela. Najčešće se radi o lokalnoj reakciji na mjestu uboda – crvenilu, laganoj oteklini, svrbežu ili peckanju koje može trajati nekoliko sati, a ponekad i nekoliko dana. Kod komaraca je upravo svrbež ono što ljude najviše izluđuje, dok ubodi osa i pčela obično više bole nego što svrbe.

Ako je riječ o blažoj reakciji, uglavnom nema razloga za paniku. Pomoći može hladan oblog, gel za hlađenje kože ili krema protiv uboda koju možete kupiti u ljekarni. Problem nastaje kada češanjem dodatno nadražimo kožu pa se sitni ubod pretvori u upaljeno područje ili čak malu infekciju, što je posebno često kod djece i osoba osjetljive kože.

Kod komaraca reakcije mogu izgledati vrlo različito. Netko će imati gotovo neprimjetnu točkicu, dok će drugima nastati velika otečena crvena površina koja svrbi danima. Stručnjaci upozoravaju da intenzitet reakcije često ovisi o individualnoj osjetljivosti organizma, ali i o tome koliko često dolazimo u kontakt s određenim vrstama komaraca. A svi znamo onu jednu osobu koja na terasi bude izgrizena deset puta dok ostatak društva prođe bez ijednog uboda.

Posebno neugodni mogu biti ubodi osa, pčela, stršljena i bumbara, odnosno kukaca opnokrilaca koji pri ubodu ubrizgavaju otrov. U većini slučajeva javlja se bolna crvena oteklina koja peče ili svrbi i obično prolazi unutar jednog dana. Međutim, ubodi u područje glave, vrata ili usta mogu biti opasni zbog mogućeg oticanja dišnih putova. Pčela pritom ostavlja žalac u koži pa ga treba što prije odstraniti, ali bez gnječenja, najbolje noktom ili rubom kartice.

Simptomi alergijske reakcije na ubod insekata

Najveći oprez potreban je kod osoba alergičnih na ubode insekata. Kod njih se može razviti ozbiljna alergijska reakcija, pa čak i anafilaktički šok – stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Simptomi uključuju naglo oticanje lica, jezika ili usana, otežano disanje, osjećaj gušenja, osip po tijelu, vrtoglavicu, pa čak i gubitak svijesti. U takvim situacijama treba odmah nazvati hitnu pomoć ili potražiti liječnika.

Dobra vijest je da se velik broj uboda može spriječiti vrlo jednostavnim navikama. Lagana odjeća dugih rukava, repelenti i mrežice na prozorima i dalje su najbolja zaštita. Stručnjaci savjetuju i da se u prirodi izbjegavaju jaki parfemi i kozmetika cvjetnih mirisa jer privlače insekte, baš kao i otvorena hrana, voće i slatka pića. Zato ose ljeti tako često kruže oko čaša soka, limenki i tanjura na roštiljima. I koliko god zvučalo banalno, upravo su male stvari poput zatvaranja limenke ili provjere čaše prije gutljaja često razlika između običnog ljetnog dana i vrlo neugodnog iskustva.