Rak endometrija može se otkriti na vrijeme, dr. Ana Jelčić: Ovaj simptom znak je za hitan odlazak liječniku

Među ginekološkim karcinomima u Hrvatskoj najčešći je rak tijela maternice, pri čemu najveći dio tih tumora čini rak endometrija. Slijede rak jajnika i rak vrata maternice. Prema podacima Registra za rak HZJZ-a, u 2023. godini zabilježeno je 850 novih slučajeva raka tijela maternice. Gotovo polovica oboljelih žena bila je u dobi između 55 i 69 godina. Ipak, bolest se može pojaviti i u znatno mlađoj životnoj dobi, pa je tako u dobi od 35 do 39 godina zabilježeno 20 novih slučajeva, a u dobi od 40 do 44 godine njih 37. Rak endometrija nastaje u sluznici koja oblaže unutrašnjost maternice i koja se tijekom reproduktivne dobi mijenja pod utjecajem hormona. Najčešće se pojavljuje nakon menopauze, no može se razviti i u mlađih žena. Zato je o zdravlju sluznice maternice važno redovito brinuti. Odnosno, korisno je poznavati svoj ciklus, razumjeti promjene i znati kada potražiti savjet.

Iako sama riječ rak izaziva strah, ohrabruje činjenica da se bolest često očituje krvarenjem već u ranom stadiju, kada su izgledi za uspješno liječenje vrlo dobri, ističe Ana Jelčić, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije i terapeutkinja tjelesno orijentirane psihoterapije.

- Voljela bih da žene prije svega znaju kako ne moraju čekati da tegobe postanu izražene da bi se javile ginekologu. Promjena u menstrualnom krvarenju dovoljan je razlog za razgovor i pregled. Najčešće iza nje stoji dobroćudan uzrok, ali važno je provjeriti o čemu se radi - poručuje ginekologinja Jelčić.

Voljela bih da žene znaju da se mogu javiti i kada nisu sigurne je li neka promjena važna. Ne morate same pronaći objašnjenje ni čekati sljedeću redovitu kontrolu, ohrabruje ginekologinja

Dragan Matić/CROPIX

Simptomi raka endometrija

Najvažniji simptom je neuobičajeno krvarenje iz maternice, no ovom bi raku mogao doprinijeti i suvremeni način života. Među čimbenicima koji se povezuju s razvojem bolesti izdvajaju se pretilost, nezdrava prehrana, ali i sve kasnije planiranje majčinstva. Ipak, i dalje je najvažnije reagirati na neuobičajena krvarenja. U reproduktivnoj dobi to može biti krvarenje između menstruacija, novonastalo nepravilno krvarenje ili menstruacije koje su postale osjetno obilnije i dulje nego prije. U perimenopauzi se ciklus mijenja, ali promjene ne bismo trebali automatski pripisivati životnoj dobi ili hormonima prije nego što provjerimo.

- Nakon menopauze svako vaginalno krvarenje zahtijeva obradu, čak i ako je riječ samo o jednom tragu krvi ili oskudnom smeđem iscjetku. To ne znači odmah da je uzrok rak, nego da uzrok treba razjasniti obradom. Bol i pritisak u zdjelici također se mogu pojaviti, ali ne treba čekati bol da bismo reagirali - pojašnjava naša sugovornica.

Također, ako su članovi obitelji imali rak endometrija ili debelog crijeva, osobito u mlađoj dobi, važno je tu činjenicu podijeliti s liječnikom jer ovaj podatak može biti razlog za genetsko savjetovanje i nešto češće kontrole.

Postavljanje dijagnoze

Postavljanje dijagnoze, kaže nam dr. Jelčić, započinje razgovorom o krvarenju, ciklusima, lijekovima te osobnoj i obiteljskoj anamnezi, nakon čega slijede ginekološki pregled i najčešće transvaginalni ultrazvuk.

- Ultrazvukom procjenjujemo izgled sluznice maternice i eventualne druge promjene. Važno je znati da se debljina endometrija u žena koje menstruiraju prirodno mijenja tijekom ciklusa, pa sam podatak da je sluznica „zadebljana” nije dijagnoza raka, a uredan ultrazvučni nalaz nije uvijek garancija da nije potrebna daljnja obrada - kaže i dodaje da se konačna dijagnoza postavlja analizom uzorka sluznice maternice – endometrija.

Odluka o uzorkovanju ovisi o simptomima, dobi, nalazu i čimbenicima rizika. Ako se krvarenje nastavlja ili ponavlja, obradu treba nastaviti i nakon početno umirujućeg nalaza.

- Uzorak se može dobiti frakcioniranom kiretažom ili prema potrebi histeroskopijom, kojom tankom kamerom pregledavamo unutrašnjost maternice i uzimamo tkivo za analizu - objašnjava ginekologinja Jelčić i pritom naglašava da Papa test nije test za rak endometrija.

Drugim riječima, uredan godišnji Papa test ne isključuje ovu bolest i ne znači da neuobičajeno novonastalo krvarenje ne treba provjeriti.

Liječenje

Liječenje raka endometrija najčešće započinje operacijom kojom se uklanja maternica, obično zajedno s jajovodima i jajnicima. Prema potrebi, kaže doktorica, procjenjuju se i limfni čvorovi. Kada je bolest otkrivena rano i tumor ima povoljna obilježja, operacija može biti jedino potrebno liječenje. Ipak, objašnjava dr. Jelčić, kod dijela žena potrebno je i dodatno liječenje, primjerice zračenje ili kemoterapija.

- Danas su u određenim slučajevima dostupne i imunoterapija, ciljana terapija te hormonsko liječenje. Plan zajednički donosi tim stručnjaka, uzimajući u obzir i specifična obilježja tumora koja nam pomažu odabrati najprikladniju terapiju. Ako žena želi trudnoću, važno je o tome razgovarati prije početka liječenja. Kod pažljivo odabranih žena s vrlo ranim oblikom bolesti moguće je privremeno odgoditi uklanjanje maternice i pokušati hormonsko liječenje, tabletama i/ili hormonskim uloškom koji otpušta levonorgestrel. Takav pristup provodi se u specijaliziranom centru, uz redovite kontrole i ponavljano uzimanje uzoraka sluznice maternice - objašnjava ginekologinja i dodaje da je cilj omogućiti trudnoću uz očuvanje sigurnosti liječenja te da se nakon završetka rađanja u pravilu preporučuje operacija.

Obratite pažnju na svoj ciklus

Uočite li da vam menstruacije često izostaju, po nekoliko mjeseci, ili se način krvarenja promijenio, razgovarajte s ginekologom.

- Kod žena s rijetkim ovulacijama, primjerice uz sindrom policističnih jajnika, sluznici maternice ponekad je potrebna dodatna hormonska zaštita koju će predložiti ginekolog kako bi se prevenirala dugotrajna izloženost sluznice isključivo estrogenu i kako bi se smanjio dugoročni rizik za rak endometrija. S druge strane, izostanak menstruacije uz određene oblike hormonske kontracepcije očekivan je i sam po sebi ne znači da nešto nije u redu – pojašnjava dr. Jelčić i naglašava da je važno znati zbog čega krvarenje izostaje.

Navike koje podržavaju zdravlje

Spomenuti čimbenici rizika za rak endometrija, među kojima je i suvremeni način života, od nas traže da usmjerimo svoje napore i na ovom području. Uostalom, dobre životne navike utječu na cjelokupno zdravlje. One uključuju redovito kretanje, uravnoteženu prehranu, održavanje zdrave tjelesne mase i dobru regulaciju šećera u krvi. Ovi su koraci jednako važni i za zdravlje endometrija.

- Višak masnog tkiva može povećati rizik jer utječe na pojačano stvaranje estrogena koje nam podiže rizik, između ostalog, i za ovu bolest - upozorava dr. Ana Jelčić i dodaje da promjene u načinu života ne moraju biti velike ni nagle da bi bile vrijedne. - Birajte navike koje možete održavati i potražite podršku kada vam je potrebna.

Pritom treba imati na umu da nijedna navika ne pruža potpunu zaštitu.

- Voljela bih da žene znaju da se mogu javiti i kada nisu sigurne je li neka promjena važna. Ne morate same pronaći objašnjenje ni čekati sljedeću redovitu kontrolu. Većina promjena ima dobroćudan uzrok, a razgovor i pregled pomažu nam razjasniti što se događa i dogovoriti daljnje korake – ohrabruje ginekologinja Ana Jelčić.