Sir Patrick Stewart preminuo je u svom domu u Los Angelesu u srijedu u dobi od 86 godina. U priopćenju koje je objavila njegova obitelj putem njegovih službenih profila na Instagramu i X-u, navodi se da je umro od "kratke i teške" Alzheimerove bolesti i Lewyjeve demencije.
Bolest brzo napreduje
Alzheimerova bolest obično napreduje podmuklo, međutim može napredovati i vrlo brzo. - Trajanje bolesti do smrti u prosjeku je oko osam godina, ali postoje i vrlo brzi slučajevi koji završe fatalno - piše Njemačko društvo za Alzheimerovu bolest.
U tome važnost imaju različiti drugi faktori, a jedan od njih može biti i prateća bolest. Stewart, poznat kao kapetan Picard iz "Zvjezdanih staza", patio je od Lewyjeve demencije, koja je vrlo slična Alzheimerovoj bolesti.
Stručnjaci pretpostavljaju da je to drugi najčešći oblik degenerativne demencije nakon Alzheimerove bolesti, što potvrđuje i izv. prof. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, neurologinja i predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka, koja je objasnila o kakvoj se bolesti radi.
Što je Lewyjeva demencija
- Demencija s Lewyjevim tjelešcima druga je najučestalija demencija karakterizirana nenormalnim depozitima proteina zvanog alfa-sinuklein, koji se nazivaju Lewyjeva tjelešca, u kortikalnim neuronima, a također u diencefalonu i moždanom deblu. To je kronična neurodegenerativna bolest karakterizirana ranim nastankom demencije (fluktuacije budnosti, orijentacije i pažnje, pamćenje je oštećeno, najviše vidno-prostorne i vidnokonstrukcijske sposobnosti), vidnim halucinacijama (može ići do psihoze unutar godinu-dvije od postavljanja dijagnoze), zajedno sa simptomima parkinsonizma (bradikinezija, tremor, smetnje hoda). Oboljeli imaju smetnje spavanja (REM sleep behaviour disorder) koje mogu prethoditi demenciji, a također se rano javljaju padovi i autonomne disfunkcije (smetnje mokrenja, stolice, kontrole tlaka i regulacije temperature) - pojasnila je Vuletić.
Dugo su znanstvenici ovu bolest smatrali hibridom između Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, no danas se smatra neovisnom bolešću s vlastitim biološkim potpisom.
Udio muškaraca među pogođenima vjerojatno je veći nego kod Alzheimerove demencije. Simptomi se uglavnom pojavljuju tek nakon 65. godine.
- Ne zna se što je uzrok, ali se govori o genetskim i okolišnim čimbenicima. Od rizičnih faktora spominju se dob, oboljeli član obitelji i muški spol, a zdrav način života (vježbe, mentalne stimulacije, prehrana), kao i kod svih drugih demencija, može odgoditi nastanak simptoma. Rana dijagnoza važna je ne samo zato što smanjuje anksioznost i neizvjesnost u obitelji, nego i stoga što neki lijekovi za demenciju imaju kod ovog oblika bolji učinak od drugih, a neki lijekovi mogu i pogoršati simptome - kaže neurologinja Vuletić.
Simptomi rijetkog oblika demencije
Ime potječe od neurologa Friedricha H. Lewyja, koji je 1912. prvi opisao inkluzije u određenim živčanim stanicama moždanog debla karakteristične za Parkinsonovu bolest.
Kao i kod drugih demencija, oni koji su pogođeni sve više gube sposobnost suočavanja sa svakodnevnim životom. U završnoj fazi javljaju se poremećaji gutanja, a zahvaćeni obično umiru od upale pluća, prema neurologu Mimounu Aziziju, voditelju Centra za gerijatriju i neurogerijatriju u Southwest Hospital Network.
Zašto je dijagnoza tako teška?
- S obzirom na to da posebno u početku može sličiti Parkinsonovoj ili Alzheimerovoj bolesti, često je nedijagnosticirana ili pogrešno dijagnosticirana. Mnogi nisu upoznati s njom niti je prepoznaju ili rijetko pomisle na tu bolest - kaže neurologinja Vuletić i dodaje: Jedan od razloga zašto se oblik Lewyjeva tijela često pogrešno dijagnosticira, kaže Azizi, jest taj što kombinira karakteristike različitih bolesti:
- problemi s pamćenjem, sličnost s Alzheimerovom bolešću,
- poremećaji pokreta, sličnost s Parkinsonovom bolešću,
- halucinacije, sličnost s psihijatrijskim poremećajima,
- poremećaji spavanja, sličnost s bolestima vezanim uz lijekove za spavanje.
Kao rezultat toga, mnogi oboljeli prvo dobiju druge dijagnoze prije nego što se prepozna stvarni uzrok. Prosječno trajanje bolesti nakon dijagnoze je sedam do osam godina.
Šest simptoma često počinje godinama prije demencije
Jedan od najvažnijih nalaza posljednjih godina jest da bolest često počinje mnogo prije prvih problema s pamćenjem. Mogući rani znakovi uključuju:
- poremećaj ponašanja REM sna
- gubitak mirisa
- zatvor
- fluktuacije krvnog tlaka
- vrtoglavica
- simptomi depresije
Mnogi od ovih simptoma u početku nisu povezani s kasnijom demencijom, a istraživači sada pretpostavljaju da se temeljna bolest razvija godinama ili čak desetljećima prije stvarne dijagnoze.
Liječenje je simptomatsko
- Prosječno trajanje bolesti je 5-7 godina, iako ima odstupanja (2-20 godina) ovisno o općem stanju oboljelog, dobi i težini simptoma. Neki su bolesnici izrazito osjetljivi na male doze neuroleptika. U liječenju se koriste levodopa za simptome parkinsonizma, atipični neuroleptici za psihičke smetnje i halucinacije te klonazepam za smetnje spavanja, inhibitori kolinesteraze za demenciju. Uz to je važna fizikalna terapija, logopedski tretman, radna terapija, psihoterapija te pomoć obitelji i bolesniku preko udruga i grupa - navela je neurologinja Vuletić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....