Ova tri položaja ruku prilikom mjerenja tlaka mogu dovesti do pogrešne dijagnoze, evo što trebate napraviti

Često prolazi ispod radara zbog čega se i naziva tihim ubojicom. Visok krvni tlak ne boli, a već uznapredovale simptome poput glavobolje nerijetko pripisujemo vremenskim promjenama i rješavamo je tabletama. Ipak, važno je znati kako je upravo povišeni krvni tlak odgovoran za 13 posto smrti na globalnoj razini i zato ovu tihu i razarajuću bolest doista ne bismo smjeli uzeti zdravo za gotovo. Vrijednosti izmjerene u liječničkoj ordinaciji koje prelaze 140/90 mmHg ili je u kućnim uvjetima više od 135/85 mmHg smatramo povišenima. Međutim, ističe dr. Ana Jelaković, postoji i stanje prethipertenzije (vrijednosti od 120-139/80-89 mmHg), koju u Hrvatskoj ima između 26 i 38 posto osoba.

Položaj ruku tijekom mjerenja tlaka je važan

Stoga bi posjedovanje kućnog tlakomjera trebala svima nama biti važna točka prevencije. Točno očitanje krvnog tlaka ključan je dio moguće dijagnoze, a onda i upravljanja hipertenzijom za koju je poznato da dovodi do kardiovaskularnih bolesti poput bolesti srca, moždanog udara, pa čak i kognitivnog propadanja kao što je demencija. Na točnost mjerenja posebno se osvrnula doktorica Tammy M. Brady, zamjenica predsjednika za klinička istraživanja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins koja je na tu temu provela studiju objavljenu u Journal of the American Medical Association (JAMA).

Pogrešne dijagnoze

Istraživanje se usredotočilo na to kako različiti položaji ruku tijekom mjerenja krvnog tlaka mogu utjecati na rezultate, što može dovesti do pogrešnih dijagnoza. Spomenuta studija otkrila je da određeni uobičajeno korišteni položaji ruku mogu dovesti do netočno visokih očitanja krvnog tlaka. Doktorica Brady i njezin tim istraživali su kako položaj ruke na stolu, oslanjanje ruke na krilu ili držanje ruke bez potpore sa strane mogu utjecati na rezultate mjerenja krvnog tlaka.

U studiju su bile uključene 133 osobe u dobi od 18 do 80 godina, na kojima su napravljena višestruka mjerenja u svakom od navedenih položaja ruku.

Rezultati su bili sljedeći:

• sudionici koji su ruku oslonili na krilo imali su precijenjen sistolički krvni tlak za oko četiri mmHg,
• dok su oni čija su ruke bile bez potpore sa strane imali precijenjen sistolički krvni tlak za gotovo sedam mmHg.

- Kada je ruka u krilu ili sa strane bez oslonca, krvne žile su na većoj okomitoj udaljenosti od srca. Gravitacija povećava pritisak u tim krvnim žilama. Također, krv se teže vraća u srce kada je ruka niža od srca, a kada ruka nema potporu, mišić nije u potpunosti u stanju mirovanja i steže se. Svi ti tjelesni odgovori dovode do višeg očitanja krvnog tlaka - objasnila je dr. Brady za Medical News Today.

Unatoč činjenici da se razlike od četiri do sedam mmHg mogu učiniti zanemarivima, ipak imaju veliki značaj kad je u pitanju donošenje kliničkih odluka. Prema riječima dr. Cheng-Han Chena, interventnog kardiologa spomenute varijacije mogu dovesti do pogrešne klasifikacije što može dovesti do nepotrebnog propisivanja lijekova ili promjena u postojećim terapijama.

Pravilni koraci

Rezultati ove studije, među ostalim, naglašavaju i važnost pravilne pripreme prije mjerenja krvnog tlaka, kako za pacijenta, tako i za liječnika, a Brady naglašava da su jednostavne postavke poput smještanje osobe u stolicu s naslonom za leđa, uz stol ili radnu površinu odgovarajuće visine, dovoljne kako bi se izbjegle neželjene pogreške. To omogućava da se ruka udobno oslanja s manžetom u razini srca, što je ključno za dobivanje preciznog mjerenja.