Ova promjena u krvnom tlaku povećava rizik od moždanog udara i smrti: Mnogi misle da je bezazleno

Kada liječnik mjeri krvni tlak, pažnja je uglavnom usmjerena na dvije brojke - gornji, odnosno sistolički tlak, koji pokazuje tlak u arterijama dok srce izbacuje krv, te donji - dijastolički tlak - koji pokazuje tlak dok se srce između otkucaja odmara.

Ali novo istraživanje sugerira da bi još jedan podatak mogao biti važan: koliko se naš krvni tlak mijenja tijekom vremena.

Istraživanje provedeno na više od 57 tisuća sudionika britanske baze UK Biobank pokazalo je povezanost između većih oscilacija krvnog tlaka između različitih mjerenja i povećanog rizika od smrti. Posebno se izdvojila skupina osoba s dijabetesom tipa 2 i velikom varijabilnošću sistoličkog tlaka, kod kojih je rizik od smrti tijekom praćenja bio gotovo tri puta veći u usporedbi s osobama s normalnom razinom šećera u krvi i malim oscilacijama sistoličkog tlaka.

Rezultati su predstavljeni na godišnjem sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Milanu, a istraživanje je vodila dr. Fariba Ahmadizar s Odjela obiteljske medicine Sveučilišnog medicinskog centra u Amsterdamu.

U istraživanju je sudjelovalo 57.611 osoba prosječne dobi od 55,4 godine, od kojih je 52 posto bilo žena. Krvni tlak izmjeren im je pri početnoj procjeni i najmanje jednom tijekom kasnijih posjeta, a znanstvenici su analizirali koliko su se vrijednosti mijenjale između mjerenja. Na početku istraživanja 50.744 osobe imale su normalne vrijednosti šećera u krvi, 5397 predijabetes, a 1470 dijabetes tipa 2.

Znanstvenici su sudionike pratili nešto više od pet godina. U tom razdoblju 571 osoba doživjela je moždani udar, 1460 ih je umrlo, a kod 319 je dijagnosticirana demencija. Pokazalo se da nije važna samo prosječna vrijednost krvnog tlaka, nego i koliko se ona mijenja od jednog mjerenja do drugog. Što su oscilacije bile veće, to je bio veći i rizik od smrti, neovisno o prosječnom krvnom tlaku, razini šećera u krvi i drugim čimbenicima koje su znanstvenici uzeli u obzir.

Mnogi se ne liječe

Konkretno, veće oscilacije gornjeg, odnosno sistoličkog tlaka, bile su povezane s 11 posto većim rizikom od smrti, a oscilacije donjeg, dijastoličkog tlaka, s osam posto većim rizikom. Veće promjene dijastoličkog tlaka, kao i prosječnog tlaka u arterijama, bile su povezane i s većim rizikom od moždanog udara. S druge strane, znanstvenici nisu pronašli značajnu povezanost između oscilacija tlaka i demencije.

Važno je, međutim, naglasiti da istraživanje nije dokazalo da oscilacije krvnog tlaka same po sebi uzrokuju moždani udar ili povećavaju rizik od smrti. Pokazalo je samo da između njih postoji povezanost, a potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo zašto se to događa i mogu li se smanjivanjem tih oscilacija smanjiti i zdravstveni rizici.

- Naši rezultati sugeriraju da promjene krvnog tlaka tijekom vremena mogu pružiti dodatne informacije uz prosječne vrijednosti tlaka koje se koriste u rutinskoj skrbi - objasnila je dr. Ahmadizar.

Naglasila je i da je potrebno još istraživanja prije nego što bi se varijabilnost krvnog tlaka mogla preporučiti kao dio rutinske kliničke procjene. Tek treba utvrditi mogu li se te oscilacije ciljano smanjiti i bi li njihovo smanjenje doista umanjilo rizik od moždanog udara ili smrti.

Za Hrvatsku je tema krvnog tlaka posebno važna. Prema rezultatima nacionalne studije EHUH-2 koje je Hrvatska liga za hipertenziju objavila 2025. godine, arterijsku hipertenziju ima 51,7 posto odraslih u Hrvatskoj, odnosno više od 1,6 milijuna ljudi. To Hrvatsku svrstava među europske zemlje s izrazito velikim teretom povišenog krvnog tlaka.

Posebno zabrinjava što se velik broj ljudi ne liječi ili unatoč terapiji nema dobro reguliran tlak. Prema podacima koje je tada objavila Hrvatska liga za hipertenziju, oko 810 tisuća osoba s hipertenzijom nije se liječilo, dok je još oko 390 tisuća ljudi uzimalo terapiju, ali vrijednosti tlaka nisu bile odgovarajuće kontrolirane.

Podaci o smrtnosti dodatno pokazuju razmjere problema. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu, od hipertenzivne bolesti umrla je 5321 osoba, odnosno 10,4 posto svih umrlih te godine. Hipertenzivna bolest bila je drugi vodeći uzrok smrti, odmah nakon ishemijske bolesti srca.

Problem je u tome što povišen krvni tlak najčešće ne boli i dugo može proći bez jasnih simptoma. Upravo zato mjerenje ostaje jedini pouzdan način da saznamo imamo li povišen tlak.

Novo istraživanje sada otvara još jedno pitanje: možda u budućnosti neće biti važno samo koliki nam je tlak, nego i koliko se njegove vrijednosti mijenjaju tijekom vremena.

Za sada, međutim, jedna neobična vrijednost na tlakomjeru nije razlog za paniku. Krvni tlak prirodno se mijenja tijekom dana pod utjecajem aktivnosti, stresa i brojnih drugih čimbenika. Ono što ova studija proučava jest dugoročnija varijabilnost između mjerenja, a tek će buduća istraživanja pokazati treba li i kako taj podatak uključiti u rutinsku procjenu kardiovaskularnog rizika.