Ako redovito plešete, slikate, stvarate glazbu ili čak igrate računalne igre, mogli biste svoj mozak počastiti pravim lijekom protiv starenja. Međunarodna studija pokazuje da ljudi koji su kreativni imaju mjerljivo mlađi mozak od svojih vršnjaka koji to ne čine. Istraživači govore o učinku koji u prosjeku odgovara pomlađivanju od oko pet i pol godina – bez ikakvih lijekova ili posebnih programa treninga.
Rezultati, objavljeni u Nature Communications, pokazuju da kreativne aktivnosti djeluju poput prirodnog pomlađivanja i usporavaju starenje mozga, potiču mentalno umrežavanje, izoštravaju pažnju i mogu usporiti pad kognitivnih sposobnosti, što je jasna veza između kreativnosti i starenja mozga.
Zašto kreativnost održava mozak mladim?
Studija je koristila najsuvremenije modele koji koriste EEG podatke za procjenu koliko je mozak zapravo funkcionalan. Ova "dob mozga" često se razlikuje od stvarne dobi, ovisno o načinu života, zdravlju i mentalnoj aktivnosti.
Istraživački tim pod vodstvom neuroznanstvenika Agustína Ibáñeza ispitao je više od 1400 sudionika iz 13 zemalja, uključujući plesače, glazbenike, vizualne umjetnike i igrače. Uspoređivali su njihovu moždanu aktivnost s onom ljudi bez kreativne rutine. Rezultat je bio jasan.
- U svim kreativnim područjima, obrazac je bio iznenađujuće dosljedan, kreativnost je bila povezana s mlađim izgledom mozga - pišu autori u The Conversation.
Plesači tanga imali su najbolji rezultat. Njihovi mozgovi izgledali su u prosjeku više od sedam godina mlađe od njihove stvarne dobi. Glazbenici i vizualni umjetnici imali su oko pet do šest godina, a igrači videoigara oko četiri godine.
Mjerljiv učinak igranja igara
Nisu samo godine prakse ono što čini razliku. Čak i oni koji tek počinju imaju primjetnu korist. U drugom dijelu studije, istraživači su imali sudionike bez prethodnog iskustva koji su igrali stratešku igru StarCraft II trideset sati. Čak i nakon toga, EEG je pokazao "pomlađivanje" mozga do tri godine.
Autori to vide kao pokazatelj nevjerojatne prilagodljivosti: mozak brzo reagira na izazov kreativnosti. U tom procesu stvaraju se nove veze i postojeće mreže postaju stabilnije. Ova plastičnost osigurava učinkovitiji protok informacija. Slično treningu mišića, koji vježbanjem povećava snagu i izdržljivost, kreativna aktivnost "trenira" živčane stanice i čini razmišljanje bržim i fleksibilnijim.
Što se događa u mozgu?
Područja koja kontroliraju pažnju, procese učenja i planiranje (takozvane frontoparijetalne mreže) bila su posebno aktivna među kreativnim ljudima. Obično rano stare i gube fleksibilnost, ali čini se da kreativnost usporava ovaj proces.
- Kreativnost štiti regije mozga koje su posebno osjetljive na starenje i poboljšava komunikaciju među njima - pišu istraživači.
Sa svakom godinom umjetničke prakse izračunata razlika u dobi mozga, odnosno razlika između biološke i stvarne dobi, smanjivala se. Što je više rutine i vještine, to je mozak mlađi.
Kreativna rutina jača pažnju i sposobnost učenja
Istraživači su također pronašli jasnu povezanost između poboljšane povezanosti i kognitivnih funkcija poput pamćenja, fokusa i donošenja odluka. Oni koji su bili kreativno aktivni bolje su prošli u testovima pažnje i brzine reakcije.
Ova spoznaja jasno pokazuje da se kreativnost ne odnosi na talent, već na aktivnost. Ključno je stalno suočavati mozak s novim stvarima, na primjer pokretom, ritmom, koordinacijom ruke i oka... Učinak se pojačava s rastućim iskustvom. Ljudi s godinama umjetničke rutine imali su posebno niske vrijednosti svoje starosti mozga. Ali čak su i pridošlice imale koristi nakon kratkog vremena.
Pozitivni učinci kreativne aktivnosti mogu se podijeliti u sljedeće točke:
- Tango i drugi plesovi promiču koordinaciju tijela, razumijevanje glazbe i prostornu percepciju, a istodobno intenzivno treniraju mozak.
- Stvaranje glazbe aktivira brojne regije, od motoričkih sposobnosti preko sluha do memorijskih struktura.
- Slikanje ili crtanje jača vizualne i fine motoričke mreže, poboljšava koncentraciju i prostorno razmišljanje.
- Videoigre, posebno strateške igre, treniraju odziv, planiranje i rješavanje problema.
Što se ove aktivnosti češće i dulje izvode, to je učinak jači.
Kako se kreativne vježbe uklapaju u svakodnevni život
Princip funkcionira bez obzira na dob. Presudan faktor nije je li netko posebno talentiran, već da uvodi mozak u kreativne procese. Čak i jednostavne rutine funkcioniraju. Samo 20 minuta dnevne aktivnosti dovoljno je za poticanje neuronskog umrežavanja.
Praktični primjeri: tjedni sat plesa ili zbora, pola sata sviranja klavira, gitare ili slikanja na dan, kreativne obrazovne igre ili glazbene aplikacije, strateške igre koje zahtijevaju planiranje i reakciju... Mnogi centri za obrazovanje odraslih, ustanove za starije osobe ili kulturne udruge nude ovakve kreativne tečajeve.
Kreativnost protiv mentalnog pada
Istraživači kreativnost vide kao neovisni zdravstveni čimbenik, jednako važan kao i tjelovježba ili prehrana. Nazivaju je "biološkim mostom između kulture i otpornosti". Dugoročno, kreativna predanost može pomoći u odgodi kognitivnog pada u starosti i spriječiti demenciju. U raspravi o zdravom starenju takvi nalazi postaju sve važniji: umjesto da se samo izbjegava ono što je štetno, može se aktivno promicati ono što štiti naš mozak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....