Povezani su sa svime što nam se u tijelu događa - od debljanja i anksioznosti, preko slabog ili prejakog libida, do Parkinsonove bolesti, depresije i izgleda kože. To su, naravno, hormoni. Oni nas čine onim što jesmo, a da toga najčešće nismo svjesni. I baš zato što nismo svjesni toga u kolikoj mjeri utječu na naš život, izgled, zdravlje, pa i ponašanje, s njima, i ne znajući, nerijetko imamo problema. O hormonima možda razmišljamo kad imamo problema s jajnicima ili štitnjačom, ali ne pada nam napamet da upravo oni mogu biti razlog za prerano ostarjelu kožu ili manjak energije, kao ni to da izgled grudi ovisi o hormonskom statusu. O hormonima bi se mogli napisati bezbrojni reci, a djelić zanimljivih, ali i izuzetno važnih činjenica o njima i njihovom utjecaju na nas otkrila nam je dr. Sanja Toljan, spec. anesteziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja te začetnica liječenja bioidentičnim hormonima u Hrvatskoj. Ona je i autorica knjiga "Čudesna moć hormona", "Žene u hormonskoj ravnoteži" i "Muškarci u hormonskoj ravnoteži", a s akademkinjom Vidom Demarin uredila je udžbenik "Klinička psihoneuroendokrinoimunologija". Uz neke jednostavne životne korake možemo hormone dovesti u red i živjeti bolje, poručuje dr. Toljan.
Noćni i dnevni hormoni
Tko bi rekao da i među hormonima ima onih koji su u trendu. U posljednje vrijeme svi su ludi za hormonom rasta, pa ga neki koji bi željeli biti mišićaviji čak i kupuju ilegalno. No, uz pravilan životni ritam potaknut će se i njegova pravilna sekrecija.
- Za hormon rasta vežu se mnoga nadnaravna svojstva. Htjeli bi ga uzimati i stari i mladi, kako bi izgledali mišićavo i mršavo, zategnuli kožu i podigli samopouzdanje. Istina, to je hormon zadužen za rast i regeneraciju, ali to radi u kombinaciji s drugim hormonima, citokinima i nekim signalima iz tijela. Za njegov maksimalni učinak mnogi drugi signali trebaju biti utišani. Hormon rasta je noćni hormon, što znači da je za njegovo izlučivanje važno spavanje. I to ne bilo kada, jer se luči prije ponoći, pa bismo prije ponoći trebali i zaspati. Beauty sleep je beauty upravo zahvaljujući hormonu rasta i ako pitate manekenke i modele kada idu spavati, dobit ćete isti odgovor kao i da pitate vrhunske sportaše: u krevetu su prije 22 sata. Ljudi koji su sebe uvjerili da su noćne ptice patit će od njegovog nedostatka, koji će se očitovati ispijenim izgledom, tankom i suhom kožom i sklonošću debljanju - upozorava dr. Toljan te daje i konkretan savjet kako održavati pravilo lučenje hormona rasta: poslije 20 sati nemojte vježbati, jesti, piti alkohol i gledati u ekrane i nastojte zaspati do 22 sata.
S druge strane, kortizol je dnevni hormon. Brani nas od stresa, nepredvidivih životnih situacija i nepredvidive reakcije imunološkog sustava. Uz dobar dnevni ritam možemo ga održavati u pravilnim količinama. Kortizol ovisi o ritmu aktivnosti i spavanja, ritmu prehrane i fizičke aktivnosti. O tome dr. Toljan kaže:
- Kortizol je antistresni hormon koji se luči u stresu kako bi nas zaštitio od pogubnog djelovanja stresnih hormona i citokina. Ljudi koji su u covidu-19 stradavali od citokinske oluje nisu imali dovoljno kortizola da ih obrani, pa su u terapiji dobivali glukokortikoide. Kad ne bismo imali kortizola, svaki bi nas stres razbolio. Ako preko dana sjedimo, a aktivni smo popodne i navečer, ne možemo imati dobar kortizol, a time ni dobru obranu, odnosno imunitet. Ako jedemo jedan obrok dnevno ili ako stalno jedemo po malo, također narušavamo sekreciju kortizola, a najgori oblik zlostavljanja kortizola je spavati danju i biti aktivan noću. Molim vas da to ne radite. Nepravilan ritam daje nepravilan kortizol i u konačnici poremećaj ili bolest, a balansiranje ritma kortizola prvi je terapijski korak ako želimo opet biti zdravi.
Vlakna za spokoj
Ljudi vole sve pojednostaviti, pa serotonin često nazivamo hormonom sreće, ali dr. Toljan kaže da to nije točno, a moglo bi vas iznenaditi i gdje nastaje. Serotonin je, naime, inhibicijski neurotransmiter koji se stvara većinom u crijevnoj sluznici, a djeluje svuda po tijelu, pa i u mozgu. Inhibicijski znači da umiruje organizam i donosi osjećaj opuštenosti i zadovoljstva koji je potreban za dug i sretan život. Zapravo je metabolit crijevne mikrobiote, ali samo dobro balansirane. Ako mikrobiota nije dobro balansirana te prevladavaju potencijalno štetne bakterije, serotonin se neće lučiti u dovoljnoj količini.
- Crijevnu floru nazivamo i "psihobioticima" jer zaista oblikuje naše psihičko zdravlje. Za dobar i miran organizam pun serotonina treba jesti hranu bogatu vlaknima, jer je to izvor hrane za crijevne mikroorganizme iz kojeg nastaju mnoge tvari koje posreduju u sintezi neurotransmitera - pojašnjava dr. Toljan koja je otkrila i odakle dolazi žudnja za hranom.
- Ako žudite za nekom hranom, to zapravo žude vaše bakterije. Doživjela sam to da, potaknute jogom i mindfulnessom, bakterije žele stvarati puno serotonina, a za to im trebaju vlakna, pa se javlja žudnja za takvom hranom. No, ako vaše bakterije žele peciva i slatkiše, bojim se da je to plod neravnoteže u vašim crijevima i manjka onih bakterija koje traže vlakna, sintetiziraju serotonin i daju mir. Dakle, jedite više vlakana i bit ćete spokojniji.
Navikli smo i oksitocin nazivati hormonom ljubavi. U tome ne griješimo, jer taj se hormon luči kad se osjećamo sigurno i voljeno. Oksitocin pokreće trudove i istiskuje mlijeko iz mliječnih kanalića dojke. Oksitocinska ljubav je univerzalna i bez oksitocina nismo spremni spoznati ljepotu prirode, živih bića ni svoj vlastiti život. Daje nam širu sliku i uvid u naše postojanje, no nije samo hormon, nego i neurotransmiter, a to znači da se ne širi samo krvlju nego i živčanim završecima, tumači dr. Toljan. S oksitocinom nastavljamo ljudsku vrstu, ali i održavamo socijalne kontakte, a njegov manjak dovodi do teške psihopatologije, iako se se još uvijek rutinski ne nadoknađuje. Druženje i socijalna podrška izvori su lučenja oksitocina, dok njegovo lučenje blokiraju napetost, stres i strah.
Što grudi govore
Hormoni utječu i na naš izgled, na neke dijelove tijela značajno više nego na druge, a dosta se toga o hormonskom statusu može reći i prema izgledu ženskih grudi. Na što ukazuju napete dojke, na što male i opuštene, zbog čega hormonski poremećaji ostavljaju traga na dojkama?
- Mnoge žene danas se odlučuju na estetsku operaciju grudi, jer im se njihove prirodne ne sviđaju. No, ljepota ženskih grudi je u njihovoj funkciji, one su izvor hrane za buduće ljudsko biće i kao takve nemaju premca. Zajedno s maternicom i jajnicima razlikuju žensko od muškog tijela i čine žene ženama. Kad se razbole, izvor su frustracije, jer se povezuju sa ženstvenošću, pa je kod bolesnih dojki ranjena i nježna ženska priroda. Tkivo dojke obiluje hormonskim receptorima, zato svaki hormonski poremećaj može ostaviti traga na njima. Napete dojke znak su prevage estradiola nad progesteronom u stanjima kada nema ovulacije, dok su male i opuštene grudi znak manjka ženskih hormona - pojašnjava dr. Toljan.
Kakva će se hormonska terapija kome propisati ovisi o individualnim potrebama, no za općenito uravnoteženje psiho-neuroendokrino-imunološkog sustava dr. Toljan preporučuje jogu i meditaciju kao tehnike upravljanja stresom koje i sama prakticira. No, ovdje nije riječ o tjelesnim vježbama, nego o jogi koja uključuje i vježbe disanja te meditaciju.
- Kod nas je joga svedena na vježbanje koje, ako tijelo nije pripremljeno, može biti i štetno. Joga u hormonskim poremećajima je dobrodošla, ali u užurbanom dnevnom ritmu teško je pronaći vrijeme za tako lijepu, polaganu i usporenu meditativnu praksu, pa je mnogi ne koriste. Mindfulness, joga, kontemplacija, molitva... svi trenuci povlačenja i mira koji našem organizmu daju slobodu da ništa ne radi i ništa ne treba raditi, čuvaju naš neuroendokrini sustav zdravim - poručuje dr. Toljan i preporučuje tome se prepustiti barem dva puta tjedno.
Šest koraka za uravnoteženje hormona
Hormoni se ne mogu uravnotežiti jedan po jedan, na njih treba djelovati u kompletu, a za to ih valja sagledati u okviru psiho-neuroendokrino-imunološkog sustava. Dr. Sanja Toljan predlaže šest ključnih koraka za savršeno ugođene hormone i jamči da će se hormoni izbalansirati živimo li po tim pravilima.
* Treba uspostaviti pravilan cirkadijani ritam: budite aktivni preko dana, a nakon 20 sati smanjite sve aktivnosti, pogotovo na aparatima jer tada počinje sekrecija melatonina, najjačeg antioksidansa, koju aparati blokiraju. Trebali bismo zaspati do 22 sata i probuditi se u 6 sati. Kad se u 6 probudite odmoreni i čili, znajte: zdravi ste.
* Jedite tri obroka dnevno i ništa između, samo pijte vodu. Svaki obrok pojedite u miru i žvačite svaki zalogaj 40 puta. Ako to ne možete ili nemate vremena, radije preskočite obrok nego da jedete brzo.
* Uzimajte suplemente: magnezij, vitamin D, adaptogene biljke, B kompleks.
* Ako ste žena u perimenopauzi, uzmite bioidentični progesteron, pomoći će vam uspostaviti stabilnost. Ako ste u postmenopauzi, dodajte i estradiol i DHEA, imate ćete lijepu razinu hormona i kroz zrelost koja će vam omogućiti da budete vitalni i zdravi. Muškarcima koji su plodnost uništili nepravilnim životnim stilom, preporučuje se nadomjesna terapija testosteronom. Znanstveni radovi pokazuju njegovu blagodat na očuvanje svekolikog muškog zdravlja, pogotovo zdravlja srca i kognitivnih funkcija.
* Svaki dan budite fizički aktivni i preferirajte poslove koji nisu sjedeći, jer sjedenje je novo pušenje. Sjediti osam sati ili više na poslu siguran je način da se razbolite. Nemojte vježbati nakon 20 sati.
* Meditirajte. Ako ne možete, otiđite na kognitivno bihevioralnu terapiju da naučite umiriti mozak. Miran mozak = dug i zdrav život.