Umjesto da brinete, bolje bi bilo da se pokrenete!
 Foto: Shutterstock
A možemo ih se riješiti!

Navike kojima si svakodnevno skraćujemo život...

Liječnici desetljećima upozoravaju kako se bolesti srca i krvnih žila, kao i prerana smrt zbog njihovih komplikacija, mogu prevenirati. No to kao da nije dosta...

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu. Procjenjuje se da će 2030. godine 23 milijuna ljudi umrijeti upravo zbog ovih bolesti. I u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrti, a prema statističkim podacima od ovih bolesti umire svaki drugi Hrvat.

Međutim, najmanje 80 posto prijevremene smrti zbog bolesti srca i moždanog udara mogle bi se izbjeći ako se vodeći rizični čimbenici stave pod kontrolu.

Koji su to?

  • pušenje,
  • nezdrava prehrana i s njom povezane povišene masnoće i šećer u krvi, hipertenzija te debljina,
  • pretjerana konzumacija alkohola
  • i tjelesna neaktivnost.

To može svatko!

Liječnici desetljećima upozoravaju kako se bolesti srca i krvnih žila, kao i prerana smrt zbog njihovih komplikacija, mogu prevenirati. A britanski su znanstvenici otišli i korak dalje te su u nedavnoj studiji, provedenoj na devet tisuća odraslih osoba u više od 40 zemalja, ustvrdili kako je svega 2000 koraka dnevno dovoljno da se rizik od moždanog i srčanog udara smanji.

Ako vas ta brojka straši, znajte da dvije tisuće koraka preračunato u vrijeme znači - tek 20 minuta vaše svakodnevice!

Također, naglašavaju kako sa 4000, odnosno dodatnih dvije tisuće koraka dnevno, rizik za obolijenje od kardiovaskularnih bolesti smanjuje do čak 20 posto. Dodajmo još kako je istraživanje provedeno na osobama smanjene tolerancije na glukozu, a to stanje, vjerojatno vam je poznato, može dovesti do dijabetesa i povećati rizik obolijenja od srčanih bolesti.

Takva, redovita tjelesna aktivnost pozitivno će utjecati i na problem prekomjerne tjelesne težine, a u kombinaciji sa zdravijim prehrambenim navikama, pogotovo mediteranskom, odrazit će se i na prethodno povišene razine kolesterola u krvi, kao i na mogući povišeni krvni tlak.

Ne, nije isto

Ljudi se zavaravaju misleći kako mogu prevariti tijelo ako jednom dnevno pojedu nešto što ne bi smjeli. To možda i jest istina, ako nije učestalo. Međutim, prijeđe li vam u naviku pa to činite baš svaki dan, imat će dugotrajne posljedice na vaš organizam koje se mogu očitovati upravo u već navedenim zdravstvenim stanjima - hipertenziji, masnoćama u krvi, debljini, problemima sa srcem...

Pekarski proizvodi proizvedeni od bijelog brašna, slastice i grickalice, suhomesnati, kao i unaprijed pripremljeni, pa duboko zamrznuti gotovi proizvodi, najčešće u većoj količini sadrže one komponente hrane čiji unos bismo trebali ograničiti.

Liječnici i nutricionisti stalno ističu opasnosti pretjeranog konzumiranja:

  1. šećera
  2. bijelog brašna
  3. soli

Smanjite njihov unos! Naime, kao kod svega, i njihovi okusi samo su stvar navike, navike koja se može zamijeniti. A, znajte, i zdravije varijante imaju svojih čari (i hrpu prednosti).

Mediteranska prehrana smatra se zlatnim standardom pravilne prehrane za zdravlje srčano-žilnog sustava i povezuje se sa smanjenjem stope smrtnosti i obolijevanja od kroničnih bolesti.

Kako bismo tijelo opskrbili dnevno potrebnom količinom magnezija, idealno je odabrati vodu bogatu magnezijem. Mg Mivela je prirodna mineralna voda koja sadrži 343 mg magnezija u topivom obliku, pa ga organizam lako apsorbira u krvotok te ga može iskoristiti za vitalne životne funkcije ne izazivajući laksativan učinak.

Dobra za srce, dobra za kronične bolesti

No, nije to preporuka bez temelja, već stav struke proizašao iz istraživanja koja su pokazala da tradicionalna mediteranska prehrana bogata vitaminima i mineralima, uključujući magnezij, kao i drugim hranjivim tvarima, smanjuje rizik za bolesti srca te da osobe koje se hrane na mediteranski način imaju manji rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i smrti povezanih sa srčanim problemima. Mediteranska prehrana također je povezana sa smanjenom učestalošću raka te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Istraživanja ukazuju da žene koje jedu mediteransku prehranu bogatu ekstra djevičanskim maslinovim uljem i orašastim plodovima mogu smanjiti rizik od raka dojke.

Upravo zbog toga mnoge zdravstvene organizacije potiču zdrave odrasle osobe da svoju prehranu prilagode mediteranskoj i tako spriječe opasne i vrlo rasprostranjene kronične bolesti.

Ne smijemo zaboraviti!

Sastavni dio zdrave prehrane je i dostatna hidracija, neophodna za normalno funkcioniranje organizma i sprječavanje dehidracije koja nije bezopasna, kako neki misle. Podsjetimo, već smo pisali, voda je najveći sastavni dio našeg organizma i ključna za život.

U uputama Svjetske kardiološke federacije, za zaštitu zdravlja od kardiovaskularnih bolesti nema dileme - preporuka je piti vodu! Međutim, posebno je zanimljivo da nova znanstvena istraživanja pokazuju kako je za zdravlje srca iznimno važna upravo voda koja sadrži magnezij!

Poznato je da su niske razine magnezija u organizmu povezane s povećanim krvnim tlakom, nepravilnim radom endotela, koronarnom bolesti srca, smanjenom osjetljivošću na inzulin, šećernom bolesti tipa 2, ali i drugim bolestima karakterističnim za 21. stoljeće.

Što učiniti

Magnezij je mineral koji sudjeluje u stotinama reakcija u organizmu, od stvaranja energije do rada mišićnog sustava, uključujući srce, a također doprinosi i smanjenju umora i iscrpljenosti. Kada bismo slijedili preporuku medicinske struke, i unosili 375 mg magnezija na dan, i to najbolje pravilnom prehranom - iz hrane i vode, koje ga prirodno sadrže, spriječili bismo mnoge zdravstvene tegobe.

Jeste li znali?

Navika preskakanja doručka povezana je s čimbenicima rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti. Poslušajte preporuke svjetskih i domaćih stručnjaka, promijenite životne navike i uživajte u ritualu doručka uz čašu prirodne mineralne vode bogate magnezijem.

Linker
15. studeni 2024 10:23