Morate li baš biti natašte prije vađenja krvi ili ipak možete nešto pojesti? Odgovara prof. Dunja Rogić s KBC-a Zagreb

Koliko ste puta prije vađenja krvi preskočili večeru, odrekli se jutarnje kave ili odgodili trening jer "tako treba"? Ali što ako vam kažemo da velik dio onoga što smatramo pravilnim zapravo nije točno? U razgovoru s prof. dr. sc. Dunjom Rogić, specijalisticom medicinske biokemije i predstojnicom Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb, otkrivamo što doista utječe na rezultate krvnih pretraga - od hrane i pića do tjelovježbe, lijekova, čak i doba dana. Jer, laboratorijski nalazi nisu samo brojke na papiru, oni su temelj dijagnoze i odluka o liječenju. A ponekad je razlika između točnog i pogrešnog nalaza upravo u sitnicama koje radimo ili ne radimo dan uoči vađenja krvi. Donosimo vam stoga konkretne odgovore na pitanja koja si gotovo svi postavljamo.

• Koliko sati prije vađenja krvi zapravo treba biti natašte i vrijedi li to pravilo za sve krvne pretrage?

- Suprotno uobičajenom vjerovanju, za većinu laboratorijskih pretraga nije nužno biti natašte, u smislu neuzimanja hrane barem osam sati prije vađenja krvi. Iznimka od tog pravila su neke pretrage vezane uz šećernu bolest. To su test oralne podnošljivosti glukoze (oGTT) te određivanje glukoze (rjeđe se traže i inzulin i C-peptid) u svrhu dijagnostike ili isključivanja šećerne bolesti, za čije izvođenje pacijent treba biti natašte prethodnu noć (8 do 14 sati). Nasuprot tome, za pretragu glikiranog hemoglobina, koja se koristi u dijagnostici i praćenju ove bolesti, nije potrebno biti natašte. Ipak, važno je naglasiti da općenito za bilo koju laboratorijsku pretragu nije preporučljivo dan prije vađenja krvi (naravno ni ujutro na dan vađenja) jesti vrlo masnu i teško probavljivu hranu niti konzumirati alkohol.

• Smijemo li prije vađenja krvi piti vodu, kavu ili čaj i može li to utjecati na nalaze?

- Prije vađenja krvi smije se popiti čaša do dvije vode. Kava ili čaj načelno se također mogu popiti, ali u umjerenoj količini i bez dodanog šećera ako je planirano mjerenje glukoze i ostalih pretraga vezanih uz šećernu bolest.

Suprotno uobičajenom vjerovanju, za većinu laboratorijskih pretraga nije nužno biti natašte

24K-PRODUCTION/SHUTTERSTOCK

• Koliko na rezultate krvnih pretraga utječu alkohol, masna hrana ili kasna večera dan prije vađenja krvi?

- Značajnija količina alkohola, masna hrana ili kasna večera mogu utjecati na rezultate nekih laboratorijskih pretraga, stoga ih je potrebno izbjegavati večer prije vađenja krvi.

• Je li istina da i fizička aktivnost može promijeniti neke krvne nalaze? Trebamo li izbjegavati trening ili veći napor dan prije pretrage?

- Tjelesna aktivnost može značajno utjecati na rezultate nekih laboratorijskih pretraga, osobito ako se intenzivan trening odradi 24 do 48 sati prije vađenja krvi. Akutni tjelesni napor može uzrokovati povišenje vrijednosti nekih laboratorijskih parametara, što može dovesti do pogrešne interpretacije nalaza. Primjerice, snažna tjelesna aktivnost, osobito treninzi visokog intenziteta, uzrokuje prolazno povećanje razine enzima kreatin kinaze (CK) u krvi. Također, tjelesna aktivnost naglo povisuje koncentraciju hormona prolaktina, te je prije vađenja krvi za tu pretragu potrebno mirovanje barem 30 minuta. Vožnja bicikla dan do dva prije vađenja krvi može povisiti koncentraciju prostata specifičnog antigena (PSA).

• Što je s lijekovima i dodacima prehrani, treba li ih uzeti prije vađenja krvi ili ih je bolje preskočiti?

- Vrlo je teško jednoznačno odgovoriti na to pitanje jer to ovisi o lijekovima i dodacima prehrani koji se uzimaju te laboratorijskim pretragama koje se određuju. Možda je najbolje navesti nekoliko najčešćih i najpoznatijih primjera. Protuupalni lijekovi kao što su aspirin, Andol, ibuprofen i Ketonal u širokoj su upotrebi. Važno je naglasiti da se sedam do deset dana prije vađenja krvi za ispitivanje funkcije trombocita (tzv. agregacija trombocita) ne smiju uzimati Andol, aspirin, ibuprofen i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi. Također, te lijekove trebalo bi izbjegavati prije određivanja kalprotektina u stolici, pretrage koja se koristi u dijagnostici upalnih bolesti crijeva. Za određivanje pretrage kromogranin A potrebno je najmanje dva tjedna prije vađenja krvi izbjegavati uzimati lijekove iz skupine inhibitora protonske pumpe (npr. Controloc, Nexium, Omezol, Lanzul). Još jedan primjer je određivanje pretrage lupus antikoagulant koju se preporučuje učiniti najmanje pet dana nakon prestanka uzimanja direktnih oralnih antikoagulanata (Eliquis, Pradaxa, Arixtra, Xarelto).

Vožnja bicikla dan do dva prije vađenja krvi može povisiti koncentraciju prostata specifičnog antigena (PSA)

THICHA SATAPITANON/SHUTTERSTOCK

Dodatno, ako se kod pacijenta ciljano prati terapijska koncentracija nekog lijeka, što se redovito radi, primjerice, za varfarin (mjerenje tzv. INR), antiepileptike i imunosupresive, vađenje krvi se izvodi ujutro prije uzimanja sljedeće doze. Dakle, nije potrebno ukinuti ili preskočiti uzimanje lijeka, no dozu treba popiti poslije vađenja krvi, a ne prije.

Što se tiče dodataka prehrani, često se spominje da biotin u visokim dozama može promijeniti rezultate nekih laboratorijskih pretraga (npr. tumorski biljezi, hormoni), ali taj utjecaj ovisi o metodi, koje se kontinuirano poboljšavaju, i sveden je na najmanju moguću mjeru. Za određivanje željeza pacijent ne bi trebao uzimati sokove obogaćene vitaminima ili multivitaminske pripravke 24 do 48 sati prije vađenja krvi.

• Postoje li pretrage kod kojih vrijeme u danu igra važnu ulogu?

- Preporučeno vrijeme za vađenje krvi je ujutro od 7 do 9 sati. Za pretrage ovisne o cirkadijskom ritmu posebno je važno pridržavati se navedenog vremena vađenja krvi. Jedan od poznatijih primjera je određivanje željeza, čije vrijednosti mogu značajno varirati tijekom dana. Hormon kortizol također se određuje u točno određena doba dana (obično jedno vađenje krvi ujutro, a jedno poslije podne).

Osim vremena u danu, za određivanje spolnih hormona kod žena reproduktivne dobi ključno je uzorkovati krv u točne dane menstruacijskog ciklusa, pa se tako za određivanje hormona LH, FSH i estradiola uzorkovanje krvi provodi od trećeg do petog dana ciklusa, a za određivanje progesterona 21. dan ciklusa. Također, određivanje biljega CA125 ne bi se trebalo provoditi tijekom menstrualnog ciklusa zbog mogućih lažno povišenih nalaza.

• Dosta je dvojbi oko toga što jesti prije vađenja krvi kad se provjerava kolesterol, odnosno kad se radi lipidogram. Što nam te pretrage pokazuju?

- Lipidogram je skupni pojam koji najčešće obuhvaća mjerenje ukupnog kolesterola, triglicerida te tzv. LDL i HDL kolesterola u serumu. LDL i HDL su kratice od engleskog low density i high density lipoprotein, odnosno lipoproteini niske i visoke gustoće. To su čestice koje sadrže velik udio kolesterola, a onaj sadržan u LDL česticama smatra se aterogenim. Ono što standardni lipidogram još uvijek najčešće ne uključuje jest mjerenje tzv. lipoproteina(a), zasebne lipoproteinske čestice za koju je dokazano da predstavlja genetski uvjetovan nezavisni čimbenik rizika ateroskleroze.

Poželjno je održavati kolesterol i trigliceride u optimalnim vrijednostima, što je nužno za smanjenje kardiovaskularnog rizika. Optimalne, odnosno preporučene vrijednosti lipidnih parametara navedene su na svakom laboratorijskom nalazu. One su jedinstvene i vrijede za sve laboratorije u Hrvatskoj. No, preporučene vrijednosti LDL kolesterola nisu iste za sve, nego ovise o individualnom kardiovaskularnom riziku. Što je taj rizik u pojedinca veći, to je preporučena vrijednost LDL-a niža.

• Koliko prehrana i životni stil utječu na rezultate lipidograma?

- Prehrana i način života imaju utjecaj na razinu kolesterola, ali nije uvijek dovoljan za postizanje ciljnih vrijednosti. Fizička aktivnost i mediteranska prehrana bitni su čimbenici koji mogu, ali ne moraju, dovesti vrijednosti lipida u preporučene raspone. Obilan ili mastan obrok prije vađenja krvi za lipidogram u načelu će najviše utjecati na nalaz triglicerida. Zbog toga se kod nalaza povišenih triglicerida preporučuje ponoviti uzorkovanje krvi natašte. Što se tiče nalaza ukupnog kolesterola i njegovih frakcija, nalaz neće biti značajno promijenjen.

Preporučene vrijednosti LDL kolesterola nisu iste za sve, nego ovise o individualnom kardiovaskularnom riziku, ističe prof. dr. sc. Dunja Rogić

Lucija Očko/Cropix

• Mnoge zanima hoće li im poneki "jači" obrok pokvariti sliku lipidograma, kao i mogu li kratkotrajnom promjenom prehrane sniziti vrijednosti masnoća?

- Zdravim je osobama dovoljno kontrolirati lipidogram svakih pet godina. Lipoprotein(a) dovoljno je izmjeriti jednom u životu, osim ako je nalaz povišen te zahtijeva praćenje odnosno terapijsku intervenciju. Osobe s povišenim masnoćama koje su na terapiji načelno se kontroliraju češće, ovisno o liječničkim preporukama. Povišeni kolesterol tihi je poremećaj koji se otkriva laboratorijskim pretragama, osim što se kod nekih pacijenata po koži mogu javljati tzv. ksantomi ili ksantelazme (nakupine kolesterola). Najčešća pogreška vezana uz lipidogram upravo je drastična promjena prehrane ili gladovanje nekoliko dana prije vađenja krvi. Važno je učiniti upravo obrnuto - hraniti se uobičajeno, a na vađenje krvi ne treba doći natašte, uz već navedeno ograničenje da se dan prije svakako ne pretjeruje s masnom hranom i alkoholom.