Depresija kod starijih povećava smrtnost, ima netipične simptome i teže se liječi

Kod osoba starijih od 65 godina depresija je najčešći mentalni poremećaj. Kod njih je depresija osobito opasna jer znatno utječe na smrtnost, posebno stoga što povisuje rizik za samoubojstvo - dvostruko je veći nego u osoba mlađe dobi, ali povećava i smrtnost te obolijevanje od drugih bolesti.

- Rizik za depresiju u ovoj dobi mogu povećati brojne promjene u životu kao što su, primjerice, preseljenje u dom za starije, umirovljenje, kronične bolesti ili bol, odlazak djece, smrt bliske osobe ili supružnika, gubitak samostalnosti u kretanju ili npr. u nabavi potrepština - kaže psihijatrica dr. Marija Kušan Jukić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Rizični faktori

Dokazani rizici za depresiju u starijoj dobi su ženski spol, narušeno zdravlje, gubitak samostalnosti i nepostojanje adekvatne podrške i pomoći od bliskih osoba ili institucija, a postoje i djelomični dokazi da su usamljenost, postojanje depresije u obitelji i žalovanje također rizični čimbenici za depresiju u starijoj dobi.

- Važno je depresivne simptome prepoznati što ranije i početi liječenje, najčešće u ambulantama, a bolničko liječenje tek u slučaju teških depresivnih epizoda sa suicidalnim mislima i izrazitim odbijanjem tekućine i hrane - kaže dr. Kušan Jukić. Napominje i da je kod propisivanja terapije lijekovima važno voditi brigu o nuspojavama i interakcijama lijekova s obzirom na to da starije osobe redovito uzimaju četiri do šest lijekova za druge bolesti - dijabetes, povišeni krvni tlak, masnoće... Potrebno je razmotriti i preporučiti i druge metode liječenja - psihoterapiju, psihosocijalne intervencije, bihevioralne mjere, muzikoterapiju, terapiju svjetlom, transkranijalnu magnetsku stimulaciju, duhovnost.

Uz uobičajene simptome depresije kao što su sniženo raspoloženje koje traje dulje od dva tjedna, osjećaj besperspektivnosti, gubitak volje i interesa, kod starijih treba tragati za nekim drugim neuobičajenim simptomima depresije:

• konstantne pritužbe na bolove (glave, nogu, leđa, srca, želuca), umor, usporenost, gubitak apetita, poteškoće s usnivanjem, zamagljenje vida, tjeskoba, vrtoglavica, gubitak ili porast tjelesne mase

• razdražljivost, promjene raspoloženja, uporno prigovaranje, ništa što se učini za osobu nije dovoljno dobro

• poteškoće u koncentraciji i pamćenju, pretjeran osjećaj tuge, nemogućnost uživanja u ranijim aktivnostima

• učestali posjeti liječnicima bez poboljšanja stanja uz zadovoljavajuće nalaze pretraga

• pričanje o beskorisnosti, "ne vrijedi više nikome", pretjeran osjećaj krivnje i bezrazložno opterećivanje okoline svojim zahtjevima.

Foto: iStock

Starost nije razlog da odustanemo od sebe, bez obzira na sve probajte se više družiti, kretati, smijati, provoditi vrijeme onako kako ste i s kim ste oduvijek htjeli.

Kako je spriječiti

Fizička aktivnost jedan je od najmoćnijih alata u prevenciji depresije i poremećaja raspoloženje. Dr. sc. Marija Kušan Juki, spec. psihijatar iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, savjetuje starijima (i mlađima) da se više kreću i druže.

- Idite u park, na tržnicu, prijateljima. Nastojte ostati povezani s drugim osobama, članovima obitelji, prijateljima. Održavajte veze telefonom ili e-mailom. Komunicirajte. Sudjelujte u aktivnostima koje vas vesele kao što su ples, društvene igre, izleti, volonterski rad. Preporučuje se i da imate kućnog ljubimca o kojem ćete se brinuti i redovito boraviti na otvorenom. Učite nove vještine, strane jezike, kako se služiti računalom, internetom. Uživajte u šalama i dobrim pričama. Nastojte se hraniti zdravo - preporučuje psihijatrica Kušan Jukić.

Ambivalencija i nesigurnost kao crte ličnosti povećavaju rizik od depresivnih reakcija. Također se pokazalo da duhovnost, bez obzira na to radi li se o zapadnoj ili istočnoj kulturi, kao i pozitivni događaji kao što je rođenje unučeta, mogu pružiti zaštitu od depresije u starijoj dobi.